Zatvoreno poglavlje Ribarstvo

Radi se o vrlo važnom poglavlju čije je otvaranje bilo blokirano i gdje je Hrvatska dobila prijelazna razdoblja koja se mogu pretvoriti u trajnu derogaciju kada je riječ o tradiciobnalnim ribolovnim alatima.

Učinjen je još jedan važan korak prema završetku pregovora s Hrvatskom, naglasio je Péter Gyöekös, stalni predstavnik Mađarske pri EU. On je podsjetio kako je Hrvatska 12.travnja zatvorila vrlo važna poglavlja Regionalna politika i Poljoprivreda i ruralni razvoj. »Ribarstvo je vrlo važno za Hrvatsku, ne samo za stanovnike koji žive uz obalu već i činjenica da su zaštićeni neki tradicionalni alati«, dodao je mađarski veleposlanik pri EU.

On je pred novinarima izjavio kako je na Međuvladinoj konferenciji predstavnik Europske komisije rekao da će ova europska institucija već u idućih nekloliko dana izaći sa svojim zajedničkim pozicijama o preostalim poglavljima koje Hrvatska još treba zatvoriti. Mađarsko je predsjedništvo i njihov stalni predstavnik pri EU još jednom su naglasili da će učiniti sve da se pregovori s Hrvatskom zaključe još za vrijeme mađarskog mandata predsjedavanja Unijom.

Glavni pregovarač Republike Hrvatske Vladimir Drobnjak u Bruxellesu je naglasio kako je Hrvatska sretna s rezultatom zatvaranja vrlo važnog poglavlja Ribarstvo. Sada je zatvoreno 31 od 35 poglavlja.

»Vrlo smo blizu cilju i siguran sam da ovo nije posljednje poglavlje koje smo zatvorili ovoga mjeseca, tako da je sam završetak pregovora više nego na dohvat ruke«, rekao je Drobnjak. On je istaknuo kako su u pregovorima o Ribarstvu »zaštićeni svi bitni vitalni interesi Hrvatske na Jadranu i hrvatskih ribara i ribarstva«. Drobnjak gleda s optimizmom u skoru budućnost kada će »Hrvatska kao država članica EU-a biti u još boljoj poziciji da štiti i promiče nacionalni interes, a to je zaštita Jadrana i svih koji na Jadranu i od Jadrana žive«.

Na pitanje da li će Hrvatska do kraja mađarskog mandata završiti pregovore, stalni predstavnik Mađarske pri EU Péter Gyöekös je odgovorio: »Sada sve ovisi o Komisiji kada će izaći sa svojom ocjenom, ali kao što je danas izjavio predstavnik Konisije, to se može očekivati tijekom idućih dana, a ako ocjena bude pozitivna, tada sam apsolutno siguran da će mađarsko predsjedništvo učiniti sve da završimo pregovore s prije kraja našeg predsjedništva«.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Tonči Božanić priznao je da su pregovori bili dugi, ali je podvukao da se u »dugim pregovorima uspjelo u tome da 90 posto ribarskih pravila neće doživjeti promjene, a što se tiče tradicionalnih ribolovnih alata i kočarenja na zapadnoj obali Istre, Hrvatska je dobila određeno prijelazno razdoblje i mogućnost izrade planova upravljanja«. Božanić je optimist i tvrdi da će sigurno ribarstvo možda i najviše profitirati ulaskom u EU jer »Hrvatska ima konkurentan proizvod koji će se lako plasirati na europskom tržištu svježe ribe gdje su cijene veće od onih u Hrvatskoj«. Nadalje, kaže, Hrvatska je zadovoljna i s financijskom omotnicom od nešto više od 30 milijuna eura godišnje koja bi trebala pomoći hrvatskom ribarskom sektoru u budućnosti, jer to je više novca od onoga što Hrvatska sada izdvaja.

Dio pregovaračke ekipe za poglavlje o ribarstvu čine i znanstvenici pa je tako i Alen Soldo, sveučilišni profesor ribarstva i posebni savjetnik ministra Čobankovića, poručio: »Najvažnije da je velika većina tradicionalnih alata koje koriste hrvatski ribari, a koji se do sada nisu nalazili u pravnoj stečevini EU-a, na neki način obranjena i da nije ukinuta.« Profesor Soldo je dodao kako tu nije kraj jer to još nije trajno rješenje, pa treba raditi na planovima upravljanja oko ribolovnih alata. Ističe kako je radna skupina za poglavlje Ribarstvo možda bila najstručnija od svih, jer su i znanost i ribari bili uključeni u pregovore te je tako postignuto maksimalno što se moglo postići. Zatvaranjem poglavlja Ribarstvo za iduću međuvladinu konferenciju 21. lipnja ostalo je za zatvoriti još četiri poglavlja. Sve ovisi o brzini Komisije i zemalja članica. Loptica je ovoga puta sigurno na strani EU-a i zemalja članica.

Kočarenje dopušteno do 30. lipnja 2014., a možda i trajno

Prijelazna razdoblja za poglavlje Ribarstvo odnose se na dvije kategorije. Jedno je kočarenje koje se dopušta do 30. lipnja 2014., dakle godinu dana nakon hrvatskog članstva u EU, ali da Hrvatska dostavi planove upravljanja te ako oni budu prihvaćeni i ocijenjeni pozitivno, moguće je da to postane trajna derogacija. Kočarenje se odnosi na zapadnu obalu Istre sve do zapadnog ulaska u Kvarner. Odredba je da svi brodovi mogu kočariti na udaljenosti milju i pol od obale, a inače je to tri milje, dakle prihvaćena su hrvatska pravila. Odredba se odnosi samo na hrvatske brodove. Na dubini većoj od 50 metara, a takve uz zapadnu obalu Istre nema, brodovi kraći od 15 metara mogu ići do jedne milje uz obalu, pod uvjetom da nema drugih ograničenja u nacionalnom zakonodavstvu. Dogovoren je poseban status četiriju otoka. Lastovo, Mljet, Vis i Dugi otok dobit će poseban status gdje će iz ribolovnog fonda dobivati 85 posto, umjesto 75 posto sredstava. Posebno se regulira status malog ribolova. Taj status odnosi se na ribolov koji je do sada postojao kao rekreativno-sportski i profesionalni. Od 13.000 registriranih malih ribara za koje se više ne izdaju dozvole, njih 3500 pretvara se odmah u komercijalne ribare, a na dan hrvatskog pristupanja Uniji ostalo bi najviše 2000 malih ribara. Ostali će se morati odlučiti žele li prijeći u komercijalne ribare ili prestati s djelatnošću ili otići u mirovinu, jer nema nasljeđivanja statusa malih ribara.