• Potpora
  • 19.04.2011.

Zatvaranjem poglavlja 11: poljoprivredi više od 830 milijuna eura

Hrvatski pregovarači traže da od prve godine u Uniji hrvatski poljoprivrednici dobiju puni iznos potpora, no Europska komisija je predložila rješenje iz prošlog kruga proširenja Unije

  • 1.255
  • 64
  • 0

Pregovori s Europskom unijom u poglavlju 11. Poljoprivreda i ruralni razvitak, koje je hrvatskim poljoprivrednicima najzanimljivije jer se u prvom redu odnosi na veće potpore, trebali bi biti zatvoreni u utorak, 19. travnja.

Naime, to je pregovaračko poglavlje bilo privremeno zatvoreno jer je postojalo nekoliko otvorenih pitanja. Ona se u prvom redu odnose na hrvatske proizvodne kvote za šećer i mlijeko, odnosno na prijelazne rokove u osam zaštićenih poljoprivrednih sektora.

Šećer je najznačajniji hrvatski izvozni poljoprivredni proizvod te je Hrvatska tražila proizvodnu kvotu od 217.000 tona, a Europska komisija je željela utvrditi proizvodnu kvotu prema referentnom razdoblju.

Međutim, domaća proizvodnja šećerne repe tek je prije dvije godine dosegla onu od prije Domovinskog rata. Stoga udruge seljaka ne žele da ova godina, koja je loša po prinosima, bude referentna što se tiče proizvodnih kvota.

Zna se da je kroz izravna plaćanja za hrvatske seljake predloženo 373 milijuna eura godišnje. Hrvatski pregovarači traže da od prve godine u Uniji hrvatski seljaci dobiju puni iznos potpora, no Europska komisija je predložila rješenje iz prošlog kruga proširenja Unije po kojem bi u prvoj godini nakon pristupa seljaci dobili 25 posto tog iznosa iz proračuna EU-a, u drugoj godini 30 posto, trećoj 35 posto, a u četvrtoj 40 posto. Nakon toga postoci bi godišnje rasli za 10 posto do punog iznosa. Uz to bi hrvatski poljoprivrednici i stočari trebali po prijedlogu EK dobiti 30 posto iznosa iz nacionalnog proračuna.

Hrvatska strana očekuje da se kao dodatak u ukupni izračun uvrste i trenutačno minirana područja koja će nakon razminiranja postati poljoprivredna zemljišta, te posebno potpore za vinarstvo.

Kroz drugi stup potpora namijenjen ruralnom razvitku Komisija predlaže da se u 2012. godini za Hrvatsku iz proračuna EU-a osigura 201,6 milijuna eura, godinu kasnije 281,5 milijuna, te na kraju trogodišnjeg prijelaznog razdoblja 352 milijuna eura godišnje.

Dakle, ukupno više od 830 milijuna eura u tri godine koji će dijelom biti prenamijenjeni u sredstva za izravne poticaje što će omogućiti veću konkurentnosti domaće poljoprivrede.

U mjerama ruralnog razvoja sudjeluje i financiranje iz hrvatskog proračuna, i to u rasponu od 20 do 50 posto, ovisno o mjerama i ruralnim područjima na koje se odnose.

Što se tiče mlijeka, prema nabavama godišnja kvota iznosila bi 750.000 tona mlijeka, od čega je 673.000 namijenjeno otkupu, a 77.000 izravnoj prodaji. Hrvatska traži povećanje kvota zbog restrukturiranja te povećanja koje je predviđeno posljednjim reformama Zajedničke poljoprivredne politike EU-a.

Hrvatska je bila dužna izraditi izmjene pregovaračkog stajališta koje će sadržavati pregled svih hrvatskih zahtjeva kojih je bilo oko 45. Većina izmjena odnosit će se na sektor vina jer je EU u međuvremenu promijenio propise vezane za taj sektor poljoprivrede. Hrvatska je kao i druge zemlje u EU, osim Poljske koja je dobila 12 godina moratorija na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima, dobila rok od sedam godina, koji se može i produljiti na još dvije godine.

No, Hrvatska će teško slijediti trend u EU gdje se smanjuju izravne potpore poljoprivrednicima, a veći dio iznosa daje se kroz ruralni razvitak. Naime, problem je u tome što većina malih proizvođača i malih farmi za sada ne može raditi projekte i aplicirati za novac iz drugog stupa namijenjen ruralnom razvoju. Upravo na tom području bit će potrebno najviše učiniti kako bi se potencijal koji se u novcu daje hrvatskom selu u potpunosti iskoristio i osigurao bolju poziciju domaće poljoprivrede na tržištu Europe.

Još na početku pregovora u poglavlju Poljoprivreda i ruralni razvoj određena su tri mjerila koja je naša zemlja trebala ispuniti prije zatvaranja pregovora. Hrvatska je donijela plan za uspostavu Agencije za plaćanja, Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava isplate poticaja (IAKS) te su uvedene mjere zajedničke organizacije tržišta.

Inače, u odnosu na poljoprivredu u EU, samo u domaćoj proizvodnji duhana, što je više od šest posto ukupne europske proizvodnje, donekle smo konkurentni. Sve ostalo participira s manje od dva posto, a najčešće i od jedan posto u odnosu na poljoprivredu u Europskoj uniji.

Pomagati otocima, čuvati ribarske alate i tradiciju

Poglavlje 13. o ribarstvu teže je od poljoprivrede, koje je jedno od najopsežnijih poglavlja i sve ga zemlje ostavljaju za kraj pregovora. Tu se dva od tri pregovaračka mjerila mogu smatrati završenim, dok je ostalo riješiti hrvatski plan o malom ribolovu, koji u EU ne postoji. Naime, Hrvatska traži izuzeće za tradicijske alate u ribarstvu koji se žele zadržati na našem dijelu Jadrana. Osim toga, Hrvatska želi sufinancirati ribolov na otocima kako bi zadržala višestoljetnu tradiciju.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ


Povezana biljna vrsta

Šećerna repa

Šećerna repa

Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera

Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Više [+]

Tagovi

Poljoprivreda Potpora Proizvodne kvote Poljoprivredni proizvodi Stočarska proizvodnja Ribarstvo Ruralni razvoj Proizvodnja mlijeka Šećerna repa