• Uvoz poljoprivrednih proizvoda
  • 04.08.2014. 10:30

Zašto smo ovisni o jeftinom uvozu?

Hrvatska je od ulaska u EU povećala uvoz za 240 milijuna dolara, a prošle je godine uvozila iz 125 zemalja.

Foto: depositphotos.com
  • 747
  • 147
  • 0

Unatoč plodnoj zemlji, povoljnim klimatskim uvjetima, raznolikosti tla ovisno o regijama, ali i vrijednim ljudima i mnogim poljoprivrednicima koji ne odustaju od proizvodnje unatoč brojnim preprekama, Hrvatska nažalost, i dalje uvozi puno više nego što izvozi. Problem postaje još i veći kada se to odnosi na kategoriju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Nevjerojatno je da se u turizmu, kao jednoj od strateških i najperspektivnijih grana hrvatskog gospodarstva, kroz turističke sezone koje svake godine privuku brojne domaće i inozemne goste voljne konzumacije domaćih proizvoda, ne uspijeva plasirati ozbiljnije količine domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Lani smo uvezli preko 29.000 tona krumpira, a izvezli samo tri. Uvezli smo i 10.000 tona rajčice, a izvezli 553 tone.

Ipak, u prvom tromjesečju ove godine izvezli smo nešto više od 103 tone žitarica, dok smo uvezli samo 32 tone., što i ne možemo nazvati uspjehom jer ih očito u Hrvata nema tko preraditi. S druge strane, skupo uvozimo prerađene proizvode od vlastite sirovine koju strancima dajemo tako olako. Prošle smo godine od prehrambenih proizvoda jedino marmeladu izvozili više nego što je bila vrijednost njezina uvoza. Svi su ostali proizvodi bilježili znatno veći uvoz od izvoza.

Od ulaska u EU uvoz veći za 240 milijuna dolara

Zanimljiv je podatak da smo od ulaska u Europsku uniju uvoz povećali za 240 milijuna dolara. U prva tri mjeseca ove godine, Hrvatska je uvezla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 685.619.138 dolara, dok je vrijednost izvoza iznosila tek 377.957.922 dolara.

Financijski, meso i klaonički proizvodi zauzeli su najveći udio u uvozu. Zamrznuto meso u Hrvatsku se uvozi iz brojnih zemalja u okruženju, ali i iz udaljenih krajeva.

Prošle je godine iz Brazila u Hrvatsku uvezeno 325 tona smrznutog goveđeg vrata i plećke. Uvozimo još i janjetinu, kokošje i pileće meso, šparoge, masline, gljive te niz drugih proizvoda.

Najviše svinjetine uvozimo iz Nizozemske i Njemačke. Zamrznuto meso uvozimo iz Slovenije, Italije, Austrije, Mađarske, Španjolske, Francuske, Poljske, Rumunjske, Litve, Kine, SAD-a, Novog Zelanda, Australije, Urugvaja. Janjetinu najviše uvozimo iz Makedonije, Bugarske i Rumunjske, Novog Zelanda. Kokošje meso uvozimo također iz cijelog svijeta, najviše od Mađara, Poljaka i Slovenaca, ali i iz dalekog Brazila. Podaci pokazuju kako uvoz mesa rapidno raste, dok nam je izvoz neznatan. Uvozimo čak i svinjsku mast.

Izvoz mlijeka je 2013. pao s 25 na 16 tona, a 2013. smo ga uvezli 149 tona. Unatoč povećanju broja pčelara u Hrvatskoj, 2013. smo uvezli i duplo više prirodnog meda nego što smo ga izvezli (164 tone). Šansa da su mrkva, krastavci te smrznuto povrće na policama trgovačkih lanaca potekli s hrvatskog tla, minimalna je.

Prošle smo godine uvozili iz 125 zemalja. Iako uglavnom iz razvijenih europskih zemalja, bilo je tu i uvoza iz dalekog Vijetnama, Ugande, Zimbabvea, Australije, Novog Zelanda, Brazila, Perua, Barbadosa te Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Kako sačuvati urod, ali ga i kvalitetno otkupiti?

Zabrinjava podatak da smo 2013. uvezli 17.637 tona crvenog luka, češnjaka i poriluka, a izvezli samo 819 tona.

Paradoksalno je da turisti koji posjete Hrvatsku, kod nas kupuju upravo bijeli luk zbog njegove iznimne kvalitete. Problem je u tome što Hrvatska nema dovoljno kapaciteta kako bi urod sačuvala, ali ni kvalitetnog otkupa. Tako se događa da zbog nedostatka kapaciteta i hladnjača pomoću kojih bi sačuvali urod, svoje kvalitetne proizvode izvozimo, a istovremeno uvozimo proizvode koji po kvaliteti ne mogu konkurirati domaćim proizvodima.

Zanimljivo je i da konzervirane masline osim iz Italije, uvozimo i iz zemalja u kojima one ne uspijevaju, ali zato imaju razvijenu prerađivačku industriju, kao što su Češka, Slovačka i Velika Britanija.

Činjenica da je roba koju mi izvozimo prvoklasna, jer samo takvu zahtijeva europsko tržište, dok roba koju uvozimo obično nije ni blizu traženoj kvaliteti, vjerojatno najviše boli. Sve ono što se ne može prodati drugdje, nađe se na našim policama. Za zemlje EU to je olakotna okolnost, jer ono što od nas jeftino kupe, mogu skupo prodati. Jedno je sigurno. Svatko bi nas za susjeda poželio.

Foto: depositphotos.com


Povezane biljne vrste

Češnjak

Češnjak

Sinonim: Bijeli luk | Engleski naziv: Garlic | Latinski naziv: Allium sativum L. ssp. vulgare Kuzn.

Smatra se da su češnjak prvi počeli uzgajati Egipćani te je odigrao važnu ulogu u njihovoj kulturi. Smatrali su ga svetom biljkom te se često pronalazio u grobnicama faraona. Zbog... Više [+]

Poriluk

Poriluk

Sinonim: - | Engleski naziv: Leek | Latinski naziv: Allium porrum L.

Poriluk ima stablo koje nastaje od izraslih lisnih rukavaca koji su sjedeći uvučeni jedan u drugi, dužina mu je od 20-80 cm, a debljina od 5-7 cm.  Sjetva poriluka Sjeme poriluka... Više [+]

Maslina

Maslina

Sinonim: - | Engleski naziv: Olive | Latinski naziv: Olea europea L.

Maslina je zimzelena biljka koja može dostići visinu 3 – 13 m. Najveći svjetski proizvođač maslina je Španjolska, a slijedi ju Italija. Jedno stablo masline može dati 15 – 40 kg... Više [+]

Krumpir

Krumpir

Sinonim: krompir | Engleski naziv: Potato | Latinski naziv: Solanum tuberosum L.

Krumpir je višegodišnja zeljasta biljka. Potječe iz peruanskih Anda u kojima se uzgajao i prije 8 000 godina. U Europu su ga donijeli španjolski istraživači u 16. stoljeću i... Više [+]

Tagovi

Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi Meso Klaonički proizvodi Crveni luk Češnjak Poriluk Uvoz Izvoz Žitarice Janjetina Šparoge Masline Matija Brlošić Prerada proizvoda Jeftin uvoz Rajčice Maslina Krumpir