Zašto je tzv. blockchain tehnologija odličan alat za poljoprivrednike?

Digitalna transformacija poljoprivrede posljednjih godina doživljava snažan zamah, no jedna tehnologija posebno je plijenila pažnju - tehnologija sigurne distribuirane baze podataka tzv. blockchain. Upravo zbog toga je pokrenut TRUSTyFOOD, europski istraživački projekt koji je trebao odgovoriti na jedno jednostavno, ali ključno pitanje: može li blockchain doista donijeti vrijednost poljoprivredno-prehrambenom sustavu, ili je riječ o pretjerano promoviranoj tehnologiji?

TRUSTyFOOD je trogodišnji (2022.–2025.) projekt financiran od Europske komisije, nastao kao dio Strategije razvoja istraživanja i inovacija u području prehrambenog sustava.

U njemu sudjeluje 13 partnera iz sedam zemalja EU (Hrvatska, Njemačka, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Portugal) te iz Egipta kao jedne zemlje izvan EU, uključujući sveučilišta, tehnološke institute, digitalne inovacijske hubove, sektor prerađivačke industrije i organizacije poljoprivrednika. Ispred Hrvatske projektni je partner udruga DIH Agrifood Croatia.

"Cilj projekta je bio stvoriti realnu, dokazima potkrijepljenu sliku o tome gdje blockchain ima smisla u poljoprivredno-prehrambenom lancu, a gdje ne. U fokus je stavio korisnike: poljoprivrednike, zadruge, male prerađivače i druge aktere lanca hrane", pojašnjava nam Krešimir Ivić iz udruge DIH Agrifood Croatia, ujedno mnogima poznati uspješan maslinar.

Sljedivost i dokazivanje podrijetla

Analiza je, kaže, provedena kroz opsežno istraživanje, uključujući uredsko istraživanje (desk research), međunarodne ankete, intervjue, radionice s poljoprivrednicima i radne skupine koje su okupile više od 200 dionika iz 19 zemalja. Rezultat tog procesa je jedan od najdetaljnijih i najobjektivnijih pregleda ove tehnologije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru do danas.

Iako se o njemu puno govori, stvarna primjena te baze podataka u poljoprivredi još je ograničena.

Ključni nalazi projekta su:

• Azija i Pacifik drže 40% svjetskih implementacija.
• Europa zaostaje, a većina projekata još je u pilot fazi.
• Samo 15% globalnih projekata doseglo je komercijalnu primjenu.
• U analizi je detaljno razmotreno 147 stvarnih slučajeva primjena.

Sektori s najviše primjena su vino, maslinovo ulje, mlijeko, riba i morski plodovi, meso, kava i kakao, voće i povrće, proizvodi sa zaštićenim ZOI/ZOZP oznakama.

U većini slučajeva koristi se za sljedivost i dokazivanje podrijetla jer upravo tu tehnologija donosi najviše koristi. TRUSTyFOOD je jasno pokazao da blockchain nije čarobni štapić. No, kad postoji stvarna potreba može ponijeti veliku vrijednost. Za poljoprivrednike može biti alat koji potvrđuje autentičnost i štiti reputaciju. To je posebno važno na tržištima s visokim rizikom od krivotvorina. Ako se spoji sa senzorima i digitalnim alatima, blockchain može automatski bilježiti podatke potrebne za: certifikate, inspekcije, izvozne dokumente, zahtjeve otkupljivača.

U nekim slučajevima moguća je i automatizirana isplata putem pametnih ugovora, čim se potvrdi isporuka. Nadalje, blockchain omogućuje transparentno praćenje: potrošnje vode, korištenja inputa, emisija CO₂, okolišnih standarda.

TrustyFood prepoznao je 12 ključnih prepreka, među kojima su najvažnije: nedostatak digitalne infrastrukture u ruralnim područjima, niska digitalna pismenost, nejasni ciljevi projekata, visoki troškovi implementacije, slabija interoperabilnost različitih blockchain sustava, regulatorne nejasnoće (GDPR, pravo na zaborav, vlasništvo podataka) i sumnja u točnost podataka pri inicijalnom unosu. Drugim riječima: tehnologija je korisna, ali mora biti jednostavna, pristupačna i smisleno implementirana.

Vizija digitalnog agri-food sustava EU

Navedeni projekt je definirao viziju digitalnog agri-food sustava u Europi kao sustav u kojem će digitalni alati biti jednostavni za korištenje, međusobno povezani i potpuno prilagođeni potrebama korisnika.

"Poljoprivrednici će imati potpunu kontrolu nad vlastitim podacima i moći će ih koristiti za certifikaciju, financiranje i pristup tržištima", objašnjava Ivić navodeći da će tehnologije poput blockchaina, interneta stvari i umjetne inteligencije biti integrirane na način koji ne stvara dodatno opterećenje, već pojednostavljuje svakodnevni rad.

Nadalje, ruralna područja imat će visoku razinu digitalne pismenosti i pristup kvalitetnoj infrastrukturi, dok će se certifikacijski i inspekcijski postupci ubrzati i automatizirati. Ukupno gledano, upravljanje lancem hrane bit će transparentno, pravedno i održivo, stvarajući sustav koji koristi svim akterima - od proizvođača do potrošača.

Kako bi se vizija digitalnog agri-food sustava ostvarila, pokazao je projekt, Europa mora djelovati odlučno i koordinirano na više razina. TRUSTyFOOD, naime, naglašava da je prvi korak ulaganje u edukaciju i digitalnu pismenost poljoprivrednika, pri čemu ključnu ulogu imaju zadruge, savjetodavne službe i digitalni inovacijski hubovi koji trebaju biti most između tehnologije i proizvođača.

"Paralelno s tim, potrebno je razvijati jednostavne, intuitivne i cjenovno pristupačne digitalne alate koji su zaista prilagođeni farmerima", dodaje naš sugovornik. Važan je i razvoj ekonomskih modela koji jasno pokazuju stvarni povrat investicije, kako bi se uklonile sumnje i rizici vezani uz uvođenje novih tehnologija.

Kako bi trebao izgledati prehrambeni sustav 2050?

Zaljučno, Europa mora razviti vlastite digitalne standarde, platforme i infrastrukturu kako ne bi postala ovisna o rješenjima koja dolaze iz drugih dijelova svijeta. Na kraju, budući da lanci opskrbe hranom prelaze nacionalne granice, nužno je potaknuti međunarodnu suradnju koja će omogućiti dosljedne procese, interoperabilnost i zajednički razvoj tehnologija.

Kako bi se sve ove preporuke pretvorile u stvarnost, potrebno je da stručnjaci, institucije, digitalni inovacijski hubovi, ali i sami poljoprivrednici nastave aktivno sudjelovati u razgovorima o budućnosti digitalne transformacije. Upravo zato projekt TRUSTyFOOD svoje zaključke ne ostavlja zatvorenima u dokumentima, već ih predstavlja široj javnosti i svim zainteresiranim akterima kroz završnu online konferenciju.

Za sudjelovanje na online završnoj konferenciji registrirajte se ovdje.

Završna konferencija projekta održat će se 25. studenog, a sudjelovanje je otvoreno i besplatno za sve. Na konferenciji će biti predstavljeni ključni rezultati projekta, uključujući stvarne primjere iz prakse, preporuke stručnjaka te jasnu viziju digitalne budućnosti prehrambenog lanca.