• Poljoprivredno zemljište
  • 05.12.2013. 08:30

Zašto je loš Zakon o poljoprivrednom zemljištu?

Na upit zašto je loš novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu odgovaraju i komentiraju iskusni poljoprivrednici i vlasnici malih OPG-ova

  • 2.754
  • 304
  • 0

Na upit je li novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji je Sabor izglasao 22. ožujka ove godine, za njih loš? - mnogi poljoprivrednici, odnosno vlasnici OPG-ova to ovih dana potvrdno odgovaraju, dakako i prezentirajući to svojim argumentima. Neki od njih upozoravaju kako taj proljetni Zakon nije riješio ključne probleme malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ne samo na području Dalmacije, niti u bilo kojoj inoj sredini Lijepe naše.

Novi Zakon nije riješio ključne probleme malih OPG-ova

Naime, iskusni stručnjaci koji su upućeni u cjelokupnu problematiku poljodjelstva, tvrde kako taj Zakon uglavnom pogoduje velikima, odnosno moćnijim OPG-ovima, koji su potaknuti i dodatnim kapitalom, dok su siromašni poljoprivrednici i mali OPG-ovi dodatno osiromašeni, ponegdje zakinuti i u više segmenata. Primjerice, zakinuti su u broju bodova pri dodjeli prvenstva na otkup državnog zemljišta, napominjući kako je to jedna od njegovih mnogih loših strana.

Voćnjak OPG-a Čarić

Kažu kako spomenuti Zakon nije ni motivirajući niti budi optimizam kod mnogih malih poljoprivrednika, posebice ne u dalmatinskom zaobalju i na otocima gdje su proizvođači hrane u jednakom položaju, baš kao u ravnicama i bogatijim predjelima Hrvatske. Upućeni drže kako je novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu čak i dodatni korak prema većoj centralizaciji umjesto toliko najavljivane decentralizacije i ubrzavanja postupka pri dodjeli državnog zemljišta u zakup, bez daška života iscrpljenih seljačkih imanja te ulijevanja sigurnosti u njihove projekte u sklopu ruralnog razvoja.

Zatvorena Poljoprivredna ljekarna OPG-a Agra

Primjera radi, u Cetinskom kraju ima OPG-ova koji na odgovarajuće papire, ugovore čekaju gotovo 6-7 godina i ne znaju kad će dobiti ključni konačni dokument. Poljoprivrednici komentiraju kako je cilj novog Zakona i svojevrsna maksimalizacija poljoprivrednog zemljišta i tobožnjeg okrupnjavanja proizvodnje, što dodatno dovodi i do 'monopola velikih'. Ujedno upozoravaju kako će se na taj način dodatno usporiti i procedura davanja državnog zemljišta u zakup, a čije će žrtve i dalje biti isključivo mali OPG-ovi. Dodaju kako će upravo baš oni, gotovo sve moguće propuste Zakona debelo osjetiti na svojoj koži. Mnogim poljoprivrednicima je također dobro poznato kako je poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj nedovoljno iskorišteno, baš poput Sinjskog polja koje je uglavnom u ledini, dok su obradive površine i poljoprivredne kulture u Imotskom i Vrgoračko-neretvanskom polju, Bunini i Dalmatinskom Rastoku često poplavljene tijekom svake godine.

Mnogi upozoravaju kako novi Zakon favorizira "velike" OPG-ove

Neki će reći kako je ipak plemenita namjera države kada u zemljišnu reformu želi uključiti i privatno poljoprivredno zemljište nastojeći da se najprije u funkciju stavi neobrađeno državno zemljište, dajući ga u zakup onima koji se ozbiljno kane baviti poljoprivrednom proizvodnjom.

Ivan Putnik

I aktualni ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina upozorava kako zemlja u Hrvatskoj stoji neobrađena, što gotovo svi kritiziraju, ali kad država pokrene proces u namjeri da se takvo stanje promijeni nabolje, svi se manje-više pozivaju na ustavno pravo o privatnom vlasništvu. „Proizvodnja hrane je biznis budućnosti, no problem je u tome kako privatne vlasnike, koji drže čak oko 70 posto poljoprivrednog zemljišta, privoliti na to da obrađuju tolike zapuštene hektare, ako ih ne žele prodati, dati u zakup onima koji se kane baviti poljoprivredom. Ne smijemo zaboraviti kako je jedino hrana roba koja je stabilna te koja ima svoje sigurno tržište te je sve traženija. No mi smo, nažalost, u razvoju naše samostalne države negdje pogriješili, jer nam zemlja stoji neobrađena“, upozorava na činjenicu ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Podsjetimo kako se novim Zakonom - za kojeg mnogi kažu kako nije objektivan, realan, još manje socijalan u inače socijalnoj državi te da je kao takav posve manjkav, ne nudeći sigurnu budućnost malim i od teške dugotrajne gospodarske krize iscrpljenim poljodjelcima, neiskusnim mladim obiteljima, u čemu je također njegova loša strana - uređuje održavanje, zaštitu i korištenje poljoprivrednog zemljišta, dakako i promjene njegove namjene, kao i naknada. Isto tako, uređuje se i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu, zemljišni fond kao i djelovanje Agencije za poljoprivredno zemljište te upravnog i inspekcijskog nadzora, dakako i prekršajne odredbe.

Novi Zakon uređuje održavanje, zaštitu i korištenje poljoprivrednog zemljišta

Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu je najviše naklonjen 'velikima', a ne nama, malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Primjerice Todoriću, koji bi po tom Zakonu i natječaju mogao doći u Sinjsko polje te sigurno pokupiti sve table najplodnije zemlje zato što je financijski moćan.

OPG Putnik

On bi dakako dao izraditi i najkvalitetniji, najatraktivniji program, jer ima novca i mogao bi platiti stručnjake, što mi mali OPG-ovi na dalmatinsko-zagorskom kršu u demografski opustošenim sredinama ne možemo ni zamisliti. I zato je taj novi Zakon loš jer favorizira velike OPG-ove krupnim kapitalom, nažalost i one koji s poljoprivredom nemaju veze dok nama, tradicionalnim poljoprivrednicima s inače zahtjevnim proizvodnim projektima, ne nudi sigurnost na njivi niti na nesigurnu i izbirljivu tržištu. Tako gotovo sve govori kako Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne razlikuje male OPG-ove od velikih, što je pomalo i apsurdno, jer je zaista učinjen znatan neoprostiv propust zakonodavca. Na prvi pogled se može zaključiti kako je pripremljen bez puno razmišljanja o seljačkim obiteljskim gospodarstvima koji teško mogu konkurirati moćnima“, zapaža Neda Čarić iz malog OPG-a Agra u Brnazama na području Grada Sinja, koja je zacijelo zaljubljena u prirodu i poljoprivredu te je izraziti optimist, unatoč tolikim problemima u djelatnosti kojom se bavi više od 30 godina, tvrdeći,

Moja se obitelj desetljećima intenzivno bavi poljoprivrednom proizvodnjom, u početku najviše ratarskim kulturama i vinogradarstvom. Zatim smo se 80.-ih godina proteklog stoljeća okrenuli i povrćarstvu, ali nam prodaja proizvoda predstavlja najveći problem te iznimno veliki trošak zbog skupa goriva, odvozeći robu na splitski terminal, isključivo noću što i dodatno iscrpljuje. Imamo i problema uslijed klime koja u ovom kraju ne odgovara svim našim poljoprivrednim kulturama koje uzgajamo na našim njivama, iako smo uredili i sustav navodnjavanja iz obiteljskog bunara, a ne iz kanala. Tijekom ove godine smo proizveli više od 60 tona pšenice, ječma, kukuruza, glavatog kupusa, kelja, kapule, češnjaka, paprika, graha, trešanja, a moglo je biti još više od toga da nam elementarna nepogoda - poput proljetnih i rano-jesenskih kiša, dugotrajne ljetne suše, tuče, bure, rane slane, neprikladnih temperatura, ali i vrabaca koji su uništili dosta trešanja - nije gotovo prepolovila prinose, čemu je poslije pridonijela i konkurencija proizvoda iz uvoza na domaćem tržištu. Kao da se sve urotilo protiv nas malih obiteljskih proizvođača hrane - ne samo nezahvalna klima za neke povrtlarske kulture u ovom podneblju, nego i novi Zakon“.

Po novom Zakonu bi i Todorić na natječaju mogao pokupiti najplodnije njive

Čini se kako tu marljivu ženu, iako naizgled ogorčenu uslijed aktualnog stanja i tretmana malih obiteljskih poljoprivrednih proizvođača, ne mogu pokolebati ni najteže muke u toj plemenitoj djelatnosti, koja je poznata i prepoznatljiva po svojim zdravim eko-proizvodima. Poručuje kako bi u arhitekturu novog Zakona trebalo ugraditi još puno korisnih sadržaja te tako, bar donekle, ukloniti njegove loše strane.

Junice u improviziranoj štali OPG-a Putnik

Umjesto da je novi Zakon prilagođen nama, malim poljoprivrednim proizvođačima, a ne Ministarstvu poljoprivrede, on je i liječnicima, zubarima, pravnicima, sucima, trgovcima, i ne znam sve kome, omogućio da mogu konkurirati za zemljište i tako podići cijenu te dodatno ugroziti mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, što je također vrlo loše za mnoge seljake kojima je poljoprivreda jedini izvor prihoda. Prema onome što sam pročitala i čula, taj bi Zakon dodatno mogao ugroziti i ono malo poljoprivrednika na selu koje nažalost sve više izumire. Osim što smo do sada puno ulagali u poljoprivrednu proizvodnju, posebice u povrće i sustav navodnjavanja, dakako i u nove izazovne projekte u proizvodnji zdrave hrane poput trešanja i bajama, makar su zahtjevni, a dodatne probleme nam čini troma, neučinkovita administracija jer samo na jedan ključni dokument u stvaranju buduće plantaže bajama na području Grada Sinja, strpljivo čekamo čak nekih 6-7 godina, uslijed čega smo svi ogorčeni i umorni. U sklopu našeg OPG-a u Brnazama (Čarići), tik uz državnu cestu Sinj-Masle-Trilj, bili smo otvorili obiteljsku Poljoprivrednu ljekarnu 1989. u kojoj sam radila, te je bila u funkciji do 2007. godine“, doznajemo od gospođe Nede Čarić.

Marina Balajić, vlasnica tvrtke Obrt Delma, naglašava kako se uvelike osjeća gašenje malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva ne samo u dalmatinskom zaobalju i na otocima Splitsko-dalmatinske županije, nego i znatno šire. Kaže kako bi mali OPG-ovi mogli opstati samo udruženi, a to nije regulirano novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu u čemu je, tvrdi, također loša njegova strana.

Kako zaustaviti gašenje malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava?

Samo protekle godine na području Dalmacije ugašeno je više od 3000 malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Kako jedan proizvođač jedne poljoprivredne kulture ne može proizvoditi sve, zato bi se svi mali OPG-ovi morali udružiti da bi osigurali izdašnije količine proizvoda te zajedno izaći na tržište. Samo bi tako mogli uspješno plivati na današnjem i budućem zahtjevnu i izbirljivu tržištu, dakle udruženi u zadruge, klastere i slično. Inače, danas se mora dobro, debelo i dodatno raditi kako bi izrastao uspješni mali OPG, no puno bi se toga moralo i mijenjati kako bi svi poljoprivrednici donekle imali podjednake uvjete, bar pred Zakonom. Ne smije se zaboraviti na činjenicu kako su ruralni razvoj, proizvodnja zdrave hrane i seoski turizam itekako važna karika gospodarskog razvoja, ne samo jedinica lokalne uprave i samouprave, nego i države. Zato vlasnici ostvarivanje svojih i sličnih projekata projekata, vezanih za spomenute razvojne programe, nikako ne bi smjeli prekinuti“, objašnjava Marina Balajić, tvrdeći,

Ivan Putnik na svom gospodarstvu

U protivnom bi se još više uvozilo prehrambenih proizvoda i inih roba iz inozemstva, koji bi se prodavali na domaće tržište. Pogrešno je i to što mnogi misle kako je jednostavnije i lakše uvoziti robu iz drugih zemalja te ju jeftinije prodavati na hrvatskom tržištu. Tako uglavnom razmišljaju trgovci, prekupci i šverceri kojima je u interesu zarada, a ne - primjerice zdravlje ljudi. Po meni je jedan od gorućih pitanja poticaj koji bi se morao davati samo na količinu i kvalitetu poljoprivrednog proizvoda, a ne na broj metara četvornih odnosno, broj hektara zemljišta. U protivnom demotivira pa poticaj nema smisla niti može biti u funkciji razvoja poljoprivredne proizvodnje, još manje ruralnog razvoja i poticanja seoskog turizma. I zato poljoprivrednici novi Zakon smatraju lošim“.

Proljetni novi Zakon nije ostavio prostora za razvoj malih OPG-ova

Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji je još poznat i kao "proljetni" i "Jakovinin" zakon, malim OPG-ovima nije ostavio prostora odnosno mogućnost da se razvijaju, šire i otvaraju, moderniziraju i potiču nove prateće sadržaje pa mu je i to loša strana. Ako nam ne dopušta da možemo zaposliti nove radnike, onda nije dopuštena ni mogućnost širenja proizvodnje. Svugdje je u naprednom svijetu naglašena proizvodnja zdrave hrane, što je itekako značajna djelatnost i za naš ruralni razvoj i seoski turizam te opstanak mladih ljudi na selu odnosno na ruralnom prostoru. To je i zato što nam zakone o poljoprivredi pišu u Zagrebu, oni koji nemaju uvida u rad i život naših seljaka odnosno OPG-ova. Ti bi zakonopisci sa zakonodavcima prethodno trebali doći na selo, primjerice u Dalmatinsku Zagoru, Liku, Istru, Slavoniju te s nama poljoprivrednicima sjesti na traktor ili traktorsku prikolicu, razgledati sela i neobrađene njive pa bi se bi se tek tada donekle uvjeriti u iznimno teško stanje ratara, povrćara, vinogradara, voćara, stočara, pčelara, ribara, pastira pa tek onda pristupiti pisanju zakona - za njih i djelatnost kojom se bave“, kategoričan je Ivan (Iko) Putnik iz Brnaza, vlasnik farme i malog obiteljskog OPG-a Putnik s 50 krava, od kojih 30 muznih i 20 junica te predsjednik Udruge mljekara Dalmacije, ističući,

Sinjsko polje

Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu nikako se ne može primijeniti jednako na sve OPG-ove u Hrvatskoj. Poljoprivrednici u Dalmaciji, posebice oni u Zagori, trebali bi imati bar neke beneficije u odnosu na one u našoj ravnoj i plodnoj Slavoniji, s obzirom na poznate različite prirodne uvjete. No, prema tom Zakonu u istom su položaju primjerice OPG-ovi na kamenjaru dalmatinskog krša, na Kemenskom i Tijarici, i oni u Slavonskom Brodu. Doima se kako se nitko od nadležnih ne zanima što vlasnik neke farme u Dalmatinskoj zagori ima neusporedivo veće troškove u proizvodnji mesa, mlijeka, sira, gotovo 100 puta veće, nego onaj u Slavoniju, Podravini, Međimurju. Kao da je i pisac, odnosno zakonodavac novog Zakona zaboravio i na činjenicu kako su neke obitelji u svoje OPG-ove uložili sve što su imali, što su tijekom svog dugogodišnjeg rada zaradili u domovini i inozemstvu, odvajajući tako čak i za svoje 3-4 generacije. U te su svoje projekte proizvodnje hrane uložili i velika kreditna sredstva, a mnogi od njih su sada u takvoj situaciji da ih ne mogu vraćati, niti normalno poslovati uslijed čega im se gase OPG-ovi. Takvih je obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva mnogo u Dalmatinskoj zagori i u cijeloj Dalmaciji te će ih svakog idućeg dana nažalost biti sve više, a ne vidimo kako je to, primjerice, regulirao novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu.“

U Dalmaciji čak 100 puta veći troškovi u proizvodnji hrane nego u Slavoniji

Putnik smatra kako je dodatni problem i u tome što mali OPG-ovi u praktičnom životu nisu stavljeni rame uz rame velikih kompanija, biznismena prema Zakonu. Primjerice, stavili su sve OPG-ove, male i velike, zajedno u isti natječaj u zakup zemljišta, primjećuje Putnik. Dodaje kako postoji mogućnost da moćniji vlasnici OPG-ova angažiraju znalce na izradi svojih razvojnih atraktivnih programa, jer oni to mogu platiti primjerice 2000, 3000 ili 5000 eura, pitajući otkud toliki novac malim poljoprivrednim gospodarstvenicima.

Ponuda proizvoda malih OPG-ova

Tko će nama dati tolika sredstva kad ih nemamo ni za podmirenje potroška struje, vode, goriva. A tko ima stoku i farmu, i kad ima zemlju, onda će izraditi i razvojni program svog OPG-a. Dakako, netko može doći primjerice iz Slavonije i po natječaju dobiti zemlju u zakup u Sinjskom polju, što je također moguće po novom Zakonu. To se i do sada događalo jer su zemljište na natječaju dobivali natjecatelji, koje je tek nekih 500 metara udaljeno od moje farme u Brnazama. Dakle, zemljište su dobili neki drugi, a ne ja iako sam lokalni vlasnik OPG-a koji u štali ima 50 krava. Iz Zakona se ne može točno zaključiti kako će mali OPG-ovi stvarati profit iz svoje proizvodnje kad je visok ulaz repromaterijala dok je izlaz njihovih proizvoda iznimno malen, gotovo neznatan. Drugo je pak pitanje kako će mladi ljudi ostati na selu kad vide da za to nemaju osnovnih životnih uvjeta, a nije jasno kakvi su to prioriteti na selu određeni novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.

Eko dalmatinski krumpiri

Jedan je znalac nedavno ustvrdio da smo u seljačkim udrugama mišljenja da je cilj novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kako najvrjednije i najveće table zemlje dati u ruke krupnog kapitala, dok priče o aktiviranju dva milijuna neobrađenog zemljišta u Hrvatskoj služe samo za zavaravanje javnosti. Da bi novi Zakon bio prihvatljiviji, morao bi biti realniji, objektivniji i životniji, a sigurno bi bio takav da su ga napisali stručnjaci podrijetlom sa sela te da rade u Ministarstvu poljoprivrede i suosjećaju probleme težaka“, poručuje Ivan Putnik.

Opstat će samo oni mali OPG-ovi koji pravodobno podmire svoje obveze

A što se pak tiče poljoprivredne djelatnosti, Putnik tvrdi kako će ona i u budućnosti biti naklonjena onim OPG-ovima koji ne budu ovisili ni o kome, koji će imati svoje zemljište što će itekako ovisiti hoće li imati svoje zemljište ili dugotrajni zakup zemljišta, dakako i onima koji budu imali stočnu farmu i dovoljne količine stočne hrane, radnu snagu i stručnjake, redovit otkup i sigurna primanja, pomlađivanje.

Marina Balajić

Samo takvi će opstati (i ostati) kad u cijelosti podmire svoje troškove, bankovne račune i državne obveze, uplate za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, isplate plaće koje im nikad neće biti obilne. Takav poljoprivrednik želi novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, čiju će primjenu vjerojatno pratiti i na dodatne nepravilnosti reagirati i Europska unija, osim nas, malih OPG-ova“, zaključuje Putnik očekujući kako će se loše strane novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu vjerojatno i popraviti.



Tagovi

Poljoprivreda Novi Zakon OPG-ovi Poljoprivredno zemljište Ivan Putnik Gospodarski program Projekt Sredstva Proizvodnja Marina Balajić Neda Čarić Tihomir Jakovina Centralizacija

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi