Pretraga tekstova
Ovi ekosustavi zbog dugogodišnjeg neodržavanja i neadekvatnog korištenja danas su velikim dijelom gotovo posve zapušteni.
Započela je provedba novog projekta za obnovu lokvi i bunara na hrvatskim krškim planinama pod nazivom “Still Water Revival - Restoring and conserving still water ecosystems of Mediterranean karst mountains”, najavili su iz Udruge BIOM.
Obnovljeni će biti slatkovodni ekosustavi na Biokovu, Dinari, sjevernom Velebitu i Učki, a sve kako bi se podržalo očuvanje bioraznolikosti, kao i ljudske aktivnosti na ovim područjima.
Projekt je vrijedan 664.910 eura, a financira se iz inicijative Donors’ Initiative For Mediterranean Freshwater Ecosystems. Partneri su Udruga 4 grada Dragodid, Javna ustanova Park prirode Biokovo, JU Nacionalni park Sjeverni Velebit, JU Park prirode Učka, Hrvatske šume te Udruga Biom, a trajat će tri godine - do kraja ožujka 2025. godine.
Kako podsjećaju, ovi ekosustavi zbog dugogodišnjeg neodržavanja i neadekvatnog korištenja danas su velikim dijelom gotovo posve zapušteni.
Da lokve zbog nebrige nisu presušile, danas bi se lakše borili sa sušom
Gubitak lokvi i bunara utječe i na stočare jer otežava uvjete za držanje stoke na udaljenim područjima jer je voda kao presudan resurs sve nedostupnija.
"Osim što nedostatak vode uzrokuje nestanak stoke s planina, posljedično izostanak ispaše dovodi do sve brže sukcesije i zarastanja travnjaka čime ovo stanište nestaje te se time smanjuje bioraznolikost", upozoravaju.
Između ostalog, u sklopu projekta bit će razvijen tzv. caretaker program kojim se želi potaknuti aktivnu uključenost lokalnih dionika u skrb nad vodenim tijelima na njihovom području. Tako će lokalne organizacije i škole s okolnog područja Dinare, Biokova, Velebita i Učke biti pozvane da se uključe u projekt.
"Vodena tijela na krškim planinama nastala su i održavana su upravo zahvaljujući lokalnim zajednicama", zaključuju iz BIOM-a.
Tagovi
Lokve Bunari Obnova Udruga BIOM Biokovo Dinara Sjeverni Velebit Učka Hrvatske šume Udruga Dragodid
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !