• Poljoprivredno zemljište
  • 01.11.2019. 14:25
  • Grad Zagreb, Zagreb

Zakon o poljoprivrednom zemljištu mogao bi pasti na Ustavnom sudu?

Zakon o poljoprivrednom zemljištu legalizira samovolju jedinica lokalne samouprave, koje sada imaju neograničenu moć u raspolaganju zemljištem, rekao je pravni stručnjak Ivica Crnić na skupu u organizaciji DANH-a o učincima i posljedicama tog zakona.

Foto: Marinko Petković
  • 4.403
  • 472
  • 2

PIK Vinkovci ostat će bez 1.100 ha zemljišta u Općini Markušica u kojeg smo investirali 10 milijuna eura, a posao će izgubiti 110 naših radnika, koji će zbog toga morati iseliti u Irsku, kazao je u četvrtak predsjednik Uprave PIK-a Vinkovci Vladimir Džaja na skupu o "'Učincima i posljedicama Zakona o poljoprivrednom zemljištu", kojeg je u Zagrebu u organiziralo Društvo agrarnih novinara Hrvatske (DANH), a okupio je 40-ak zainteresiranih dionika.

Dodao je da će im zbog primjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu u spomenutoj općini, jednoj od čak 555 općina u RH, ostati maksimalno 25 ha zemljišta, iako su na njemu platili razminiranje i uveli navodnjavanje. "Godišnje PIK Vinkovci proizvede 40.000 odojaka, što je 10 posto domaće proizvodnje odojaka", upozorio je Džaja.

Prosječna veličina zemljišta udvostručena na 11 ha

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je da je čudno da imamo različite podatke o državnom poljoprivrednom zemljištu u Hrvatskoj, jer Državni zavod za statistiku (DZS) kaže da ga ima 1,5 milijun ha, a Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju – 1,1 milijuna ha. Dodala je da ne dijeli hrvatske poljoprivrednike na velike i male, ali mora se osigurati poljoprivredno zemljište i za jedne i za druge.  Inače, prosječna veličina zemljišta po poljoprivrednom gospodarstvu je udvostručena u Hrvatskoj i sada iznosi 11 ha.

Ministrica drži da je dobro da ga dosadašnji vlasnici državnog poljoprivrednog zemljišta 'ne izgube', nakon što je sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, koji je Hrvatski sabor donio u travnju 2018. godine, njegovo raspolaganje decentralizirano, odnosno prepušteno jedinicama lokalne samouprave (JLS). No, dosad je samo njih 13 raspisalo natječaje, dok je 430 podnijelo zahtjev, a 220 i dobilo suglasnost na programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Do kraja godine ministrica očekuje 50 do 70 novih natječaja.

Skup je održan u organizaciji Društva agrarnih novinara Hrvatske

Odgovarajući na upite, ministrica Vučković je kazala da treba pustiti da natječaji, koji su još uvijek u tijeku, budu i završeni u roku od 60 dana, a ne prejudicirati (PIK Vinkovci) obradu pristiglih ponuda.

Predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Tomislav Panenić kazao je da na terenu postoje problemi vezani za provođenje Zakona o poljoprivrednom zemljištu, bilo malih ili velikih poljoprivrednih proizvođača. On drži da su lokalnoj samoupravi nametnuti kriteriji za provođenje ovoga zakona, s čim se ministrica poljoprivrede, ne slaže.

Zakon podijelio ratare i stočare 

Pravni stručnjak Ivica Crnić upozorio je da bi Zakon o poljoprivrednom zemljištu mogao pasti na Ustavnom sudu, ako tamo dođe, jer nije u skladu s Ustavom RH, a legalizira samovolju jedinica lokalne samouprave, koje sada imaju neograničenu moć u raspolaganju poljoprivredni zemljištem. "Primjerice, kod raskida ugovora se krši Zakon o obveznim odnosima, a Pravilnik o visini zakupa poljoprivrednog zemljišta, koji je donio bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, posebno je nepovoljan za poljoprivredne proizvođače", kazao je Crnić.

S druge strane, brojni poljoprivredni proizvođači ili njihove udruge, bilo ratari ili stočari, Rade Bobanović, Jakša Lović, Mijo Sabolić, Mario Puškarić, Mladen Kušeković, Damir Markešić, kao i predstavnici HPK-a i Darko Celovec iz Udruge 'Baby beef' na skupu su dramatično upozorili na mogućnost skorog gubitka jako puno zemlje, što onda ugrožava i njihov posao. Kako se čulo, ratari spočitavaju stočarima upisana uvjetna grla, s kojima se, kako kažu, mešetari, a ovi njima da zemlja mora imati vlasnika, odnosno da poljoprivredno zemljište mora biti u funkciji poljoprivrednih proizvođača, a ne uvoznika hrane.

Kako se čulo, činjenica je da punih 25 godina nije riješeno pitanje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, a da doneseni zakon ne funkcionira na terenu, jer nisu stvoreni odgovarajući uvjeti.  

Obrađivanjem zemlje do hrane za 7 do 16 milijuna ljudi    

Akademik dr. Franjo Tomić kazao je da bi stavljanjem u funkciju resursa, koji sad stoje zarasli u korov, a riječ je o 600.000 do 750.000 ha zemljišta, Hrvatska mogla hraniti između 7 i 16 milijuna ljudi.  No, nužna je regionalizacija agrara, agromelioracija i sređivanje katastra i zemljišnih knjiga, ističe dr. Tomić.

Potpredsjednik HPK Matija Brlošić kazao je da ih je iznenadilo, iako je sudjelovao u donošenju ovoga zakona, da jedince lokalne samouprave mogu  raspolagati između 10 do čak 800 ha, što će dovesti da će zemlju izgubiti poljoprivrednici u korist nepoljoprivrednih mešetara. On je predložio nove izmjene zakona, nakon već dvije postojeće.            

Primjerice, rataru Jakši Loviću bi Općina Klaka u Brodsko-posavskoj županiji mogla 'srezati' 75 ha zemljišta za pola, kad mu nagodinu istekne ugovor o zakupu zemljišta, što znači i neizvjesnu sudbinu njegove tvrtke, koja ima i silose i pekaru, a sad zapošljava 21 radnika. U Koprivničko-križevačkoj županiji, Općina Kapela, 'srezala' je državno poljoprivedno zemljišta na natječaju na najviše 10 ha, a proizvođač mlijeka Damir Markešić ima 80 krava i 45 ha zemlje, što znači da neće moći vraćati kredit i proizvoditi mlijeko na 'parceli za voćnjak ili salatu'.

Pročelnik za poljoprivredu Brodsko-posavske županije Željko Burazović kazao je da ovaj zakon nije 'prepoznao' privatne vlasnike poljoprivrednog zemljišta, a doveo je do toga da sjemenerska tvrtka u njegovoj županiji s 50 zaposlenih, koja je imala 12.600 ha zemlje, sad ima 2.500 ha. Od 28 JLS-a, suglasnost je dobilo 10 općina, a zaključen je jedan natječaj u srcu Slavonije. Dakle, dobra volja pomaže, ali nije dovoljna, kaže Burazović.


Fotoprilog


Tagovi

Zakon o poljoprivrednom zemljištu DANH Zemljište Raspolaganje


Autor

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi