Zadrugarstvo: u društvu je lakše, zar ne?

Zadrugarstvo i socijalna ekonomija postaju sve važniji faktori europskog gospodarstva, ali ne treba zaboraviti kako oni i u Hrvatskoj imaju dugu povijest. Načela zadružnog organiziranja i poslovanja posebice su se nastojala prilagoditi nekadašnjem socijalističkom modelu centralnog planiranja zbog čega zadrugarstvo danas ima određeni negativni prizvuk što onemogućuje značajniji zamah tog sektora. Ipak, u sudskom registru trenutačno je evidentirano oko 2600 zadruga od čega ih je u Hrvatskom savezu zadruga oko 1700. Pritom je registrirano 26.000 članova (zadrugara) i 4329 zaposlenih u raznim zadrugama. Od ukupnog broja oko 50 posto odnosi se na poljoprivredne zadruge. No, i graditeljske, obrtničke, ribarske i socijalne zadruge čine dosta veliki segment u Hrvatskom savezu zadruga.

“Naši članovi prepoznaju zadrugarstvo kao organizirani oblik suradnje, pretežito se bave poljoprivredom, ali i svim ostalim djelatnostima. No kad se promatra struktura zadruga i zadrugara, odnos je nepovoljan: nije dobro da u jednom malom selu postoje tri poljoprivredne zadruge. Naša je namjera poticati stvaranje većih zadruga sa što više članova jer se sva logistika može organizirati na jednom mjestu. Postojeće zadruge trebaju se otvoriti novim članovima koji ih također trebaju prepoznati kao mjesto koje će štititi njihove interese”, rekla je Vedrana Stecca, predsjednica Uprave Hrvatskog saveza zadruga. Zadruge, među ostalim, predstavljaju značajnu ulogu u povećanju zaposlenosti i životnog standarda određenih skupina ljudi s niskim prihodima. Ipak, mala zadruga ne može napraviti konkurentan proizvod jer je opterećena visokom cijenom troškova. Stoga se one trebaju okrupnjavati, a taj će proces dovesti i do smanjenja cijena troškova proizvodnje nekog proizvoda.

Zadruge nude određene pogodnosti

Na zadrugarstvo treba gledati kao na dobro od općeg interesa koje ima širu društvenu važnost. Zahvaljujući svojoj otvorenosti, zadruge mogu okupiti razne ciljne skupine, primjerice, male proizvođače, nezaposlene osobe te osobe s poteškoćama, te ih organizirano usmjeravati u organizacijski sustav rada i socijalne prilagodbe. Zadruge su specifične i treba ih uvažavati u njihovim posebnostima. Upravo zbog tih posebnosti zadruge svojim članovima nude određene pogodnosti u Europskoj uniji, primjerice, porezne olakšice te ostale oblike materijalne potpore. Hrvatski savez zadruga još uvijek upoznaje taj sustav pogodnosti te će stoga inzistirati da se u tom dijelu i na takav način potiče zadrugarstvo u Hrvatskoj, naglasila je Vedrana Stecca.

Prema podacima Europske komisije, danas u EU-u posluje oko 250.000 zadruga sa 163 milijuna zadrugara, što znači da je u njima zaposlen svaki treći građanin EU-a, a zapošljavaju blizu 5,4 milijuna ljudi. U Uniji postoje i djeluju cjelokupni zadružni sustavi, odnosno formiran je lanac zadruga - od izvora financiranja tj. bankarskog sektora, primjerice štedno-kreditnih zadruga koje su kod nas ukinute, malih proizvođača, preko preradbenih zadruga do potrošača. Time je zatvoren lanac od proizvodnje do potrošnje gdje je potrošač ujedno i zadrugar i obrnuto. Potrošač dobiva dio u dodanoj vrijednosti i jeftiniju cijenu proizvoda, a u raspodjeli sudjeluje i proizvođač kao prvi u lancu. To je tzv. sustav partnerske suradnje koji se odvija na temelju pravične raspodjele - koliko je koji zadrugar pridonio zadruzi, toliko mu na kraju i pripada. Razvijen je sustav prepoznatljivog zadružnog proizvoda koji ima robnu marku COOP. To znači da se zna gdje je proizvod nastao te gdje je prerađen. “I mi u Hrvatskoj to zagovaramo, no pritom treba poraditi na edukaciji i prihvaćanju takvog modela. No, i šira društvena zajednica treba postaviti jednake uvjete za sve. U Europi postoje zadružne trgovine kakve bi trebalo osnovati i u našoj zemlji kako bi u njima zadrugari mogli kupovati razne proizvode”, ističe naša sugovornica.

Uspoređujući zadruge u EU-u s našima, prema istraživanju koje je provelo udruženje Cooperatives Europe Asbl., u 2010. najviše je zadruga bilo registrirano u Italiji (njih 41.552 s udjelom od gotovo 15 posto u ukupnom gospodarstvu), Španjolskoj (sa 24.276) i Francuskoj (21.000 zadruga). No, tim istraživanjem nisu bile obuhvaćene francuske školske zadruge te zadruge iz sektora osiguranja. Prema podacima Hrvatskog saveza zadruga, od trenutačno aktivne 1691 zadruge najviše njih,130, aktivno je u Koprivničko-križevačkoj, a najmanje,16, u Ličko-senjskoj županiji. I dalje najveći broj zadruga čine poljoprivredne, a slijede uslužne i obrtničke zadruge.

Treba poticati razvoj zadrugarstva

Najveći broj zaposlenih u zadrugama u 2009. godini imala je Osječko-baranjska županija s ukupno 431 zaposlenim. Iako Koprivničko-križevačka županija ima najveći broj registriranih zadruga, u njima je zaposleno 403 djelatnika, što je prosječno tri djelatnika po jednoj zadruzi. U Osječko-baranjskoj županiji bilježi se najveći broj zaposlenih djelatnika u zadrugama, no tamo je zaposleno prosječno pet djelatnika po jednoj zadruzi. S druge strane, najveći broj zaposlenih ima Krapinsko-zagorska županija sa 10 zaposlenih djelatnika po jednoj zadruzi. “Udruživanje u zadruge može otvoriti vrata mnogim malim poduzetnicima kako bi oni izašli na nova tržišta, proširili svoju proizvodnju, poboljšali profitabilnost i kvalitetu proizvoda te osigurali nova radna mjesta. Zbog svega toga poticanje razvoja zadrugarstva i socijalne ekonomije pridonosi ostvarenju socijalno osjetljivijeg modela ukupnog ekonomskog razvoja”, zaključila je Vedrana Stecca.

Autor: Sanja Plješa