U svih pet slavonskih županija je katastrofa. Stanovništvo iseljava i sve nas je manje. U razdoblju od 2001. do 2011. godine u pet naših županija čak je 86.000 stanovnika manje, a u zadnje dvije do tri godine je prava katastrofa. To moramo zaustaviti, a to je moguće jedino kroz spas sela i OPG-ova - kaže vukovarsko-srijemski župan Božo Galić.
Vukovarsko-srijemska županija u svibnju ove godine započela je izradu Županijske razvojne strategije za razdoblje do 2020. godine. Koordinator izrade je Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast u suradnji s lokalnim i regionalnim dionicima. Riječ je o dokumentu koji jasno definira odrednice i prioritete razvoja, vizije, ciljeve i mjere razvojnih potencijala i potreba županije.
Vukovarsko-srijemska županija se pri tom opredijelila za četiri sektora koja će biti strateška za razvoj same regije. To su poljoprivreda, šumarstvo, promet i turizam.
"U svih pet slavonskih županija je katastrofa. Stanovništvo iseljava i sve nas je manje. U razdoblju od 2001. do 2011. godine u pet naših županija čak je 86.000 stanovnika manje, a u zadnje dvije do tri godine je prava katastrofa. To moramo zaustaviti, a to je moguće jedino kroz spas sela i OPG-ova", kaže vukovarsko-srijemski župan Božo Galić dodajući kako je Vukovarsko-srijemskoj županiji na prvom mjestu u razvoju svakako poljoprivreda. Po mišljenju vukovarsko-srijemskog pročelnika za poljoprivredu Andrije Matića, moraju se iznaći načina kako da domaće, slavonske posebnosti pretvorimo u konkurentan proizvod koji možda neće imati masovnu proizvodnju ali će biti više vrijednosti i dohodovnosti.
"Treba biti onako kako odluči lokalna samouprava. Do sada je puno toga određivala visoka politika, a sada bi to trebalo promjeniti", kaže Matić navodeći kako budućnost domaće poljoprivrede leži u udruživanju u zadruge i klastere te većoj suradnji među OPG-ovima. "Moj stav je europeizacija odnosno OPG-izacija hrvatske poljoprivrede na način da selo i poljoprivredno seljačko gospodarstvo moraju biti središte poljoprivredne aktivnosti. U konačnici i ono na čemu se temelji europska politika u poljoprivredi su OPG-ovi i mala seljačka gospodarstva na selu", podcrtava Matić.
Podsjeća kako su međutim problemi upravo u OPG-ovima najvidljiviji jer se teže prilagođavaju kada naiđu problemi, prezaduženi su i nemaju osnovne za reprogram kredita, a nije im naklonjena niti državna politika. Problem je i što OPG ne može provesti predstečajnu nagodbu što ih dovodi u nezavidan i neravnopravan položaj s drugim proizvođačima.
"Pred nama je naša lokalna iskustva pretočiti u nacionalnu politiku i sve ono dobro što smo vidjeli da znamo i možemo nametnuti na državnu razinu. Bez jakog sela nema niti jake države. Svi koji misle drugačije u zabludi su", kaže Matić navodeći kako je na području Vukovarsko-srijemske županije najmanje 4 do 5 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava sposobnih da konkuriraju za EU fondove. Neke stvari im međutim ne idu na ruku.
Kao što je primjerice odredba iz natječaja za provedbu Podmjere 6.1. potpora za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., a sukladno kojoj OPG ne smije biti stariji od 18 mjeseci što mnoge mlade poljoprivrednike u startu eliminira iz utrke za EU sredstva iz toga programa. A riječ je o bespovratnim sredstvima koja bi im i te kako dobro došla da stabiliziraju i usmjere proizvodnju. I tako uvijek nešto. Valja pričekati i vidjeti što će se izroditi iz vukovarsko-srijemske županijske razvojne strategije koja bi svjetlo dana trebala ugledati do kraja godine.
Tagovi
Autor
U Moskvi predstavljen prvi ruski električni traktor 
Mijenjat će se EU vozačke dozvole? Što to znači za vozače u ruralnim prostorima? 
Na popisu za brisanje iz ARKOD-a je 247 korisnika, što im je činiti? 
Akvizicija: AGCO ulaže 2 milijarde dolara u tvrtku poznatu po upravljačkim sustavima 
