Za analizu tla potrebno je uzeti što veći broj uzoraka

Svaki usjev ostvarenim prirodom iznese dio hranjiva iz tla kojeg se iduće godine gnojidbom treba nadoknaditi. Zato, da bismo znali kakvo je stanje hranjiva, potrebno je napraviti analizu tla nakon žetve usjeva i prije bilo kakvih drugih zahvata na parceli.

Kada i kako to napraviti, Poljoprivrednoj televiziji pojasnio je viši stručni savjetnik za ratarstvo Ivan Han iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

"Analizu tla najbolje je raditi kada se skine usjev tako da ne bacamo niti ureu niti bilo koje drugo gnojiva prije nego vidimo koliki je sadržaj kojih elemenata, posebno fosfora i kalija“, kaže Han i dodaje kako se s analizom tla dobije i preporuka za gnojidbu.

U gnojidbi nije dobro ni da imamo premalo, ali ni previše hranjiva, jer ono izazova blokadu, posebno mikroelemenata. Najidealnije je, kako objašnjava dalje, imati dobro opskrbljeno tlo radi ishrane novozasijane kulture, jer tada možemo i očekivati najbolje urode.

Pravilna analiza tla

"Na jednoj parceli trebamo uzeti što više uzoraka. Ako se radi o ratarskim kulturama, onda se uzima do dubine od 30 centimetara, a ako se radi o višegodišnjim kulturama, onda se uzimaju dva, jedan do 30, a jedan do 60 cm dubine“, pojasnio je.

Nadalje, ovisno o veličini parcele treba napraviti raspored 'uboda'. Što je veći broj uboda, dobivamo realniju sliku stanja hranjiva. "S tom analizom dobijemo i postotak humusa. Isto tako što je po meni bitno, sve ovisi od kulture koje poljoprivrednici siju, kakva je kiselost tla, kako bi eventualno izvršili neku neutralizaciju odnosno kalcifikaciju za kulturu koja dolazi, posebno ako je osjetljiva na kiselost“, naglašava.

Za kraj savjetnik je objasnio i kako pomoći u obnovi organske mase, jer, podsjećamo, tlu je potrebno i 1000 godina da stvori jedan cm novog sloja humusa. I kod dodavanja zelene mase i stajnjaka treba voditi brigu o tome o kojoj se vrsti radi jer o tome ovisi i koliko se kojih hranjivih tvari dodaje.

"Ili je u pitanju zelena gnojidba, zaoravanje biljnih ostataka, ili stajnjak, znači životinjski gnoj, i što ga se više baci to će biti bolje. Kod goveđeg, otprilike na jednoj toni imamo oko šest kilograma dušika, tri fosfora i oko šest kalija, ali to je čisto usporedbe radi dodavanja tih hranjiva“, pojašnjava Han te dodaje kako se povećanje postotka humusa radi kroz dodavanje što većih količina stajnjaka pa onda svake tri-četiri godine treba napraviti ponovno analizu tla i vidjeti koliko se taj humus povećao.

Obvezna svake četiri godine

Referentni laboratorij za analizu tla je u Centru za tlo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu u Osijeku, a uz njega postoji još ovlaštenih laboratorija Hrvatskoj. Za informaciju kome i gdje se javiti možete upitati i u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

I na internetu se mogu pronaći upute kako da sami uzorkujete tlo, s točnim rasporedom uboda. Važno je izbjegavati rubove parcele, a preporuka je uzimati 20 do 25 uboda po parceli. Tlo se treba odnijeti ili poslati u laboratorij u čistoj i po mogućnosti prozirnoj PVC vrećici s odgovarajućim podacima, a ako se ne mogu odmah dostaviti na analizu, treba ih raširiti na čisto, suho i prozračno mjesto gdje ne postoji mogućnost onečišćenja uzorka.

Zašto je važna analiza tla? Koji laboratoriji i po kojoj cijeni rade taj posao?

Podsjećamo još, analiza tla obavezna je prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu za sve korisnike koji su upisani u upisnik proizvođača integrirane i ekološke proizvodnje po zahtjevima takve proizvodnje i to najmanje svake četvrte godine. Isto tako, svi korisnici državnog poljoprivrednog zemljišta dužni su analizu obaviti tijekom prve godine ulaska u posjed i zadnje godine prije isteka ugovora. 

Više o temi možete pogledati u videu: