Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Održiva poljoprivreda
  • 25.01.2024. 12:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Wojciechowski: Budimo svjesni rizika sigurnosti hrane, u EU svakog dana nestane 800 PG-ova

Povjerenik Europske komisije istaknuo je na sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora da je između 2010. i 2020. EU izgubila tri milijuna poljoprivrednih gospodarstava. A sama Hrvatska u istom desetljeću?

Foto: Leticija Hrenković (ilustracija)
  • 492
  • 51
  • 0

Europska unija je samodostatna u većini prehrambenih proizvoda, bilo da se radi o žitaricama, mesu, mliječnim proizvodima, voću ili povrću. Pritom je trenutačno najveći izvoznik hrane u svijetu, a 2022. ostvaren je višak izvoza za 60 milijardi eura u odnosu na uvoz.

No, u promijenjenim okolnostima, osobito krizama uzrokovanim ratovima, ali i klimatskim promjenama suočeni smo s pitanjem sigurnosti hrane u dugoročnoj perspektivi za buduće generacije, upozorio je povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Janusz Wojciechowski koji je uključenjem na sjednicu Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora predstavio glavne smjernice Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) vezane uz održivu poljoprivredu. 

Dao je i osvrt na doprinos sektora pčelarstva proizvodnji hrane i na perspektivu razvoja ekološke poljoprivrede.

"Trebali bi biti svjesni rizika sigurnosti hrane. Između 2010. i 2020. izgubili smo tri milijuna poljoprivrednih gospodarstava, a svakog dana u EU nestane ih 800", istaknuo je dodavši kako je u istom desetljeću u Hrvatskoj nestalo 90.000 poljoprivrednih gospodarstava. 

U istom razdoblju je u EU izgubljeno 1,5 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, dok je u Hrvatskoj poraslo za oko 1 posto.

Treći stup ZPP-a za krizna vremena?

Prema njegovim riječima, budućnost europske poljoprivrede trebala bi se naslanjati na četiri načela: sigurnosti, stabilnosti, održivosti i solidarnosti. Izrazio je i stav kako je potrebno osnažiti Zajedničku poljoprivrednu politiku i njezin proračun koji je prvi put u povijesti sada povećan za 22 milijarde eura. I za Hrvatsku je sedmogodišnja omotnica za poljoprivredu sa 3,8 povećana na gotovo 5 milijarde eura. Wojciechowski smatra da je uz prvi stup (izravna plaćanja) i drugi (ruralni razvoj) potreban treći stup ZPP-a koji bi podupirao poljoprivrednike u kriznim vremenima, što je Statutarna komisija, međutim, odbila.

Dodao je da za pčelarstvo u europskom proračunu postoje strateški planovi i izravne potpore, a godišnje financiranje tog sektora od 2020. povećano je sa 40 na 60 milijuna eura. Riječ je o stopostotnom povećanju, imajući u vidu ukupni zbroj s nacionalnim financiranjem.

Predsjednica Odbora Marijana Petir ocijenila je kako su smjernice i planovi europske zelene politike ambiciozni. Međutim, kako nas ti ambiciozni ciljevi ne bi odveli u neželjenom smjeru i doveli u pitanje opstojnosti poljoprivredne proizvodnje u pojedinim državama članicama, potrebno je prepoznati i vrednovati polazne osnove svake države kako bismo znali procijeniti tko će podnijeti koliki teret na putu zelene tranzicije.

"Hrvatska koristi manje pesticida, antimikrobnih sredstava i mineralnih gnojiva od prosjeka EU, po biološkoj raznolikosti u samom je svjetskom vrhu. Uz to je ponosna što je slobodna od GMO-a i da su površine pod ekološkom poljoprivredom u porastu", navela je dodajući da se velika pažnja posvećuje brizi za oprašivače, posebice pčele, imajući na umu njihovu nezaobilaznu ulogu u očuvanju biološke raznolikosti i proizvodnji hrane.

Hrvatska traži potpore po košnici

Kako se čulo, zato je Odbor za poljoprivredu pokrenuo politički dijalog s Europskom komisijom u kojem su predložili da se uvede potpora po pčelinjoj zajednici i na taj način pravedno vrednuje njihova oprašivačka uloga.

Globalna ekonomska vrijednost oprašivanja domaćih i divljih oprašivača procjenjuje se na 153 milijarde eura, dok se doprinos oprašivača poljoprivrednim prinosu veže uz 35 posto svjetske proizvodnje hrane. O njimaovisi 75 posto poljoprivrednih usjeva.

Istovremeno, klimatske promjene, neodgovorno i neodrživo korištenje pesticida kao i sve češće bolesti pčela, utječu na smanjenje broja oprašivača, što negativno utječe i na sigurnost opskrbe hranom, ljudsko zdravlje, kvalitetu života i očuvanje bioraznolikosti. "Stava smo da EU treba u suradnji s državama članicama uložiti napore kako bi se zaustavo trend smanjenja oprašivača i smanjio pritisak na sektor pčelarstva, a ekološka proizvodnja snažnije poduprla", naglasila je Petir.

Samo 24 eko pčelara u Hrvatskoj

Kako je priopćeno sa sjednice, Sunčana Pešak iz Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača (HSEP) osvrnula se na težak suživot ekoloških pčelara, kojih ima samo 24 s konvencionalnim pčelarima, ukazavši na potrebu revidiranja planova za pčelarstvo. I predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet skrenuo je pozornost na probleme 10.000 pčelara; neodrživost stacionarnog pčelarstva, nelojalnu konkurenciju, dampinške cijene, klimatske promjene, bolesti pčela i sve veći broj uvezenih štetnika, apelirajući pritom na uvođenje dodatne potpore na razini EU u vidu naknade za oprašivanje po pčelinjoj zajednici.

Potpredsjednica Odbora Ružica Vukovac ne vjeruje da hrvatski poljoprivednici mogu preživjeti od predviđenog iznosa omotnice za idućih pet godina, jer je po vrijednosti poljoprivrednog gospodarstva na 30 posto onoga u EU te je godišnji uvoz hrane u 2022. godini iznosio čak  4,93 milijarde eura. Potpredsjednik Ceha poljodjelstva i slatkovodnog ribarstva HOK-a Mato Brlošić ukazao je na visoke zahtjeve europske politike, osobito u pogledu zaštite okoliša te visok porast cijena i niske potpore, koje stare članice Unije koriste već 60 godina.

"Ohrabruje namjera da se ZPP-om podupru mješovita poljoprivredna gospodarstava koja se bave ratarstvom i stočarstvom, koje bi Wojciechowski i dodatno poticao u narednom razdoblju, jer su se pokazala otporna na krize", rekao je zastupnik Stipan Šašlin.

U kontekstu Prijedloga direktive EK o praćenju i otpornosti tla, dekan zagrebačkog Agronomskog fakulteta, prof.dr.sc. Ivica Kisić upozorio je na nepostojanje europskog propisa o tlu. Pozvao je da se prilikom izrade europskih i nacionalnih propisa povede računa o lokalnim monitorinzima.

Smanjiti birokraciju 

Vlasnik najstarijeg hrvatskog eko-gospodarstva Zrno i najbolji ekološki poljoprivrednik u EU u 2022. godini, David Pejić, istaknuo je da nam nedostaje vizija jer se mladi ne vide u konvencionalnoj poljoprivredi. "Imamo 'marketinški' problem kako mlade iz urbanih sredina privući na selo s novom vizijom njihovog života u poljoprivredi, a to se ne može riješiti potporama", uvjeren je Pejić.

Na problem prenormiranosti, a s obzirom na prosječnu dob hrvatskih poljoprivrednika od 58 godina, ukazao je i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović. On smatra kako ona predstavlja nepremostivu zapreku, predloživši da se u sedmogodišnjem razdoblju od 2028. do 2035. predvidi smanjenje zahtjeva u pogledu administrativne dokumentacije potrebne za bavljenje poljoprivredom.

Zaključno, navodi se sa sjednice, na potrebu uvođenja mjera za spašavanje ruralnog prostora odnosno pomoć pri stambenom zbrinjavanju mladih obitelji koje se žele baviti poljoprivredom ukazala je i Petir koja je apelirala da se u sklopu dijaloga saborskog Odbora za poljoprivredu s Europskom komisijom razmotri inicijativa Odbora o uvođenju potpora po pčelinjoj zajednici.

"Po uzoru na hrvatsku naknadu za općekorisne funkcije šuma, valjalo bi razmotriti uvođenje europske naknade za oprašivanje", zaključila je.


Tagovi

ZPP Održiva poljoprivreda Janusz Wojciechowski Odbor za poljoprivredu Hrvatski sabor


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zagorska smokva danas :(
Foto: Facebook/Volim Zagorje
https://tinyurl.com/5kb3udrs