• Analiza
  • 20.07.2021. 10:25

Vučković: Nisu točni podaci po kojima od 2013. ne raste poljoprivredna proizvodnja

Vjerujem da su namjere bile dobre, ali za analizu treba puno više. Međutim, to kako je predstavljeno javnosti nije ni približno točno, demantirala je ministrica podatke koje je iznijela konzultantska tvrtka Smarter.

Foto: Martina Popić
  • 846
  • 46
  • 0

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković demantirala je u ponedjeljak podatke koje je prije nekoliko dana iznijela konzultantska tvrtka Smarter da je vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj danas manje nego prije ulaska u EU-u, iako je u tom razdoblju isplaćeno 33 milijarde kuna potpora.

“Vjerujem da su namjere bile dobre, ali za analizu treba puno više. Međutim, to kako je predstavljeno javnosti nije ni približno točno”, kaže ministrica koja je u Bruxellesu sudjelovala na sastanku ministara poljoprivrede država članica EU-a, navodeći da je konzultantska tvrtka iznijela jedan prikaz statističkih podataka i da tu nije riječ o analizi.

Objavila je, naime, da je vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2012. iznosila 20,9 milijardi kuna, dok je u prošloj godini dosegnula 19,24 milijarde kuna i još je uvijek niža nego u godini ulaska Hrvatske u EU.

Različita metodologija obračuna 

Vučković kaže da je tu riječ o posve različitoj metodologiji obračuna, da su prije ulaska u EU sve subvencije ulazile u vrijednost proizvodnje, a danas ulaze samo proizvodno vezane potpore.

“Do trenutka ulaska u Europsku uniju, tako i 2012. godine, sve su potpore i subvencije bile vezane za proizvod te su ulazile u vrijednost proizvodnje, pa je tako u 2012. godini vrijednost potpora koje su ušle u navedenu vrijednost iznosila 2,3 milijardi kuna. Od trenutka ulaska Hrvatske u EU, 85 posto potpora nije vezano za proizvod odnosno samo 15 posto ulazi u vrijednost proizvodnje. Točnije, u vrijednosti proizvodnje iz 2012. udio potpora je gotovo 11 posto, dok je u 2020. taj udio tek nešto viši od četiri posto”, pojasnila je.

U Ministarstvu poljoprivrede kažu da je output poljoprivredne proizvodnje zbroj međufazne potrošnje (korištenje inputa za stvaranje novog) i bruto dodane vrijednosti. U okviru spomenutih 20,9 milijardi kuna u 2012. međufazna potrošnja je iznosila 12,1 milijardi kuna, a dodana vrijednost 8,8 milijardi kuna. Vrijednost međufazne potrošnje u 2020. iznosi 9,8 milijardi kuna, a dodana vrijednost 9,5 milijardi kuna, što znači da je znatno viša nego 2012.

Prema njihovim podacima, faktorski dohoci u 2012. iznosili su 6,27 milijarde kuna, a u 2020. 10,7 milijarde kuna. Indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada u 2012. iznosio je 31.312 kuna, a u 2020. skoro dvostruko više: 60.237 kuna.

Ostali, strukturno najbitniji pokazatelji koji se odnose na dodanu vrijednost, rast produktivnosti pokazuju dvoznamenkasti rast u odnosu na 2019. te predstavljaju najviši rast od 2005., otkad se objavljuju ekonomski računi u Hrvatskoj, a vrijednost poljoprivredne proizvodnje rasla je brže samo 2008. godine.

“Rezultati u 2020. godini su po skoro svim pokazateljima najbolji od kad postoje ekonomski računi, osim po jednom i taj jedan pokazatelj je bio bolji u 2008. godini”, rekla je ministrica Vučković.

Ne stoji navod da je od 2013. u poljoprivredu uloženo 33 milijarde kuna 

Pogrešan je i navod da je u hrvatsku poljoprivredu u osam godina uloženo 33 milijarde kuna. "Odnosno, pogrešno je napisati da je kumulativ subvencija u ovom višegodišnjem razdoblju iznosio 33 milijarde kuna”, kaže ministrica.

Dodaje da su u tu brojku ušle ne samo subvencije poljoprivrednicima, nego i sufinanciranje investicija u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji, ribarstvu, akvakulturi, izgradnji ribarskih luka, komunalne i društvene infrastrukture u selima, poput vrtića, kulturnih i društvenih centara, poljoprivrednu infrastrukturu.

“Pri tome je važno istaknuti da vrijednost prehrambeno-prerađivačke proizvodnje, ribarstva i akvakulture ne ulazi u vrijednost poljoprivredne proizvodnje”, kaže dalje.

U Ministarstvu poljoprivrede navode da su subvencije samo potpore dohotku iz Europskog jamstvenog poljoprivrednog fonda, a financiranja iz Programa ruralnog razvoja odnose se na investicije i potporu novim ulaganjima, pri čemu je u izvješću sve zajedno uklopljeno u spomenute 33 milijarde kuna.   

Demantira i da Hrvatska loše stoji po povlačenju sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda.

RH je danas po isplatama iz tog fonda za ruralni razvoj peta u Europskoj unija, ali u tih pet država se ubraja i Velika Britanija koja još uvijek koristi sredstva iz fonda. "Bez Velike Britanije, Hrvatska je četvrta po povlačenju sredstava", naglasila je. 


Izvori

Hrvatska izvještajna novinska agencija - HINA


Tagovi

Hrvatska u EU Marija Vučković Demanti Smarter Poljoprivredna proizvodnja

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dok nagradu čekamo, plodove beremo..... Trud se itekako isplati, naročito kad znaš šta staviš svom djetetu na tanjur da jede.... #mojepovrće