• Davor Vlaović
  • 13.02.2018. 15:00

Vlaović: Mlade treba više stimulirati da se bave poljoprivredom

Saborski zastupnik Davor Vlaović (HSS) bio je vrlo glasan i konkretan u raspravama oko novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Što drži manama, a što prednostima tog zakona, otkrio nam je u razgovoru.

  • 1.434
  • 247
  • 0

Nakon Ljubice Lalić, saborske zastupnice iz Brodsko-posavske županije koja se u svom mandatu (2003-2008. godine) vrlo aktivno zauzimala za rješavanje nagomilanih problema u poljoprivredi, nakon dužeg vremena sada se za to bori Davor Vlaović, saborski zastupnik HSS-a iz Nove Gradiške. Bio je vrlo glasan i konkretan u raspravama oko novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, ali i ukazivao na druge probleme u poljoprivredi i nudio rješenja. Bio je to povod za razgovor s Davorom Vlaovićem.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu ušao je u saborsku proceduru.

Meni i nama u HSS-u drago je da je konačno Zakon o poljoprivrednom zemljištu došao u saborsku proceduru, odrađena su oba čitanja. Nije dobro što su već dvije godine  prošle bez rješavanja poljoprivredne problematike kad je riječ o poljoprivrednom zemljištu i naši poljoprivredni proizvođači s nestrpljenjem očekuju da zakon stupi na snagu i da krenu prvi natječaji. U raspravi sam apelirao da se ubrzaju te procedure, jer uz zakon, Ministarstvo poljoprivrede mora donijeti još 18 pravilnika, odnosno provedbenih akata za provedbu ovoga zakona. Paralelno s tim, po zakonu će jedinice lokalne samouprave biti zadužene izraditi nove programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem.

Općine najbolje znaju tko se uistinu bavi poljoprivredom

Za očekivati je da će do kraja ova godine zakonedavna procedura biti gotova i da će tek na jesen krenuti prvi natječaji za zemlju. Ono što je dobro upravljanje državnim poljoprivrednim zemljištem vraća se jedinicama lokalne i regionalne samouprave. To i je bila jedna od ideja Hrvatske seljačke stranke kod donošenja prvog zakona 2002., jer općine, odnosno njihovi vijećnici, najbolje znaju tko se u njihovoj sredini bavi poljoprivredom, tko ima šanse za daljni razvoj i tko ima perspektivu da kroz okrupnjavanje svog posjeda razvije tu poljoprivrednu proizvodnju što bi nam svima zajedno trebao biti cilj.

Na što ste još ukazivali u svojim raspravama?

Naši prigovori u raspravi išli su u pravcu davanja veće prednosti domicilnim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, onima koji se pretežito bave poljoprivrednom proizvodnjom. Uložili smo i amandman da takva manja gospodarstva ne budu u istom rangu vrijednosti i u istom bodovanju s mikro i malim poduzećima. Nažalost, to je ostalo zajedno. Po mom mišljenju OPG u konkurenciji s malim tvrtkama koje imaju do 50 zaposlenih i 10 milijuna eura prometa na godinu, nema šanse i bojim se da će to biti krah obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Dobro je da je uvršten naš prijedlog da te tvrtke moraju dokazati da im je poljoprivredna proizvodnja primarna, da im je najveći dio dohotka iz same poljoprivrede. Jer, imali smo mješovitih tvrtki, na primjer, koje su se bavile autoprijevozničkim poslovima, a samo usput i malo poljoprivredom. Zato mislim da treba prednost dati upravo obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.  I ono što je bio naš prigovor, kako omogućiti mladim nositeljima poljoprivrednih gospodarstava da dođu do zemlje,  jer dosadašnjim zakonima to nije bila velika mogućnost, a i sad iz ovoga nemaju puno šanse, ovisno o tomu kakvi će biti pravilnici. Zato sam se u raspravama zauzimao i tražio da i pravilnici dođu na raspravu u matično saborsko tijelo - u Odbor za poljoprivredu - da na vrijeme dobijemo na uvid što se njima propisuje i da eventualno svojim sugestijama olakšamo mladim OPG-ima u natječajima doći do zemlje.

Baza Vam je Brodsko-posavska županija, imate li nekakve procjene koliko još ima neriješenog državnog poljoprivrednog zemljišta?

Brodsko-posavska županija je u proteklim godinama zajedno s jedinicama lokalne samouprave odradila dosta natječaja za prodaju, zakup i za koncesiju i veći dio državnog poljoprivrednog zemljišta riješen je na taj način. Ima još nešto neriješeno zemlje koja je dana u zakup na petogodišnje ugovore. Oni koji su bili u mirnom posjedu i  koji su uredno izvršavali svoje obveze mislim da će ostati u prednosti za to zemljište, što ima smisla, jer su ulagali u to zemljište. Naravno, ima još i onog neriješenog. Treba vodit računa da što veći broj OPG-a dođe do poljoprivrednog zemljišta, da mladi dobiju šansu, a naravno da se i stočare zaštiti, da ne plaćaju penale zbog toga što ne mogu ispoštivati nitratnu direktivu. I to zakon omogućava i vjerujem da će to ići u tom pravcu. Nije dobro što je novim zakonom omogućena prodaja samo do 50 ha ovdje u kontinentalnom dijelu i to čestice do 10 ha.

Zaustaviti odlazak mladih iz Slavonije

Znači, na primjer, kada poljoprivrednik ima uz svoju zemlju tablu od 15 ha državne zemlje, neće ju moći kupit jer je veća od 10 ha. Tražili smo da se to promijeni, no nažalost, to je ostalo u zakonu. Dobro je što se  zakonom regulira i status privatnog zapuštenog poljoprivrednog zemljišta koje se može dati u zakup na razdoblje do 5 godina, s tim da se privede kulturi. Ako je vlasnik nepoznat za njega će se osnovati poseban račun i na njega će se uplaćivati sredstva zakupa, a ako se on u roku 5 godina ne pojavi, ta sredstava postaju vlasništvo jedinice lokalne samouprave i služe za dalje unapređenje poljoprivredne proizvodnje na njihovom  području. To je dobra mjera, a nadam se da neće ići na Ustavni sud na ocjenu ustavnosti, jer nemoguće je u ovakvim okolnostima se baviti poljoprivrednom proizvodnjom, ako imate susjeda i susjednu parcelu koja je zarasla i koja je izvor zaraze.

Svjedoci smo da je puno mladi ljudi otišlo iz Slavonije. Nije ta sudbina zaobišla ni Brodsko-posavsku županiju. Ima li kakvih pomaka, hoće li mjere Programa ruralnog razvoja pomoći da ljudi ipak ostaju?

Ministar Tomislav Tolušić najavio je da će pojednostavniti procedure i omogućiti mladim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, pogotovo iz nerazvijenih krajeva, da se lakše izbore za sredstva kroz mjere Program ruralnog razvoja. Prema dosadašnjim pokazateljima najmanje odobrenih zahtjeva za mlada obiteljska poljoprivredna gospodarstva kroz mjeru 6.1. je iz Slavonije i Baranje, pa i iz naše Brodsko-posavske županije. To pod hitno treba mijenjati, treba raditi na izmjenama programa. To se sada u ovoj proračunskoj perspektivi do 2020. ne može, ali evo već sad treba raditi na osmišljavalju mjera i programa za ruralni područja da se više sredstava povuče i da budu dostupnija našim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. I ono što stalno govorim u Saboru, mora se naći model kako isfinancirati pripreme projekata, predfinaciranje i sufinanciranje. Slavonija, naše jedinice lokalne samozuprave i naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva i obrti nemaju ta sredstva i bilo bi dobro osnovati jedan fond za financiranje takvih projekata, pa onda, kad se projekt realizira, da se naknadno ta sredstva za sufinanciranje projekata, vrate u taj fond i tako i tako  omogući brži razvoj Slavonije, ali i drugih poljoprivrednih dijelova Hrvatske.  

Izgleda da je gorući problem u poljoprivredi i na selu veliki odlazak mladih koji u potrazi trbuhom za kruhom napuštaju Slavoniju?

Odlazak mladih trenutačno je uistinu jedan od najvećih problema. Imamo veći dio obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kojima su nositelji stari 60 i više godine i na njima se ne može graditi budućnost razvoja poljoprivrede. Treba osmislit modele kako stimulirati ostanak mladih na selu i poljoprivredi i kako stimulirati na povratak u Slavoniju mladih koji su odselili. Kako ih stimulirati za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom. Slični modeli postoje u Italiji i Francuskoj. Stalno spominjem veliku reformatoricu caricu Mariju Terziju koja je naseljavala ove naše krajeve upravo stimulativnim fiskalnim mjerama. Mislim da to će morati učiniti i Vlada i Ministarstvo poljoprivrede, naći nekakve stimulativne mjere ukoliko žele da se ovdje u našoj Brodsko-posavskoj, ali i svim slavonskim županijama ljudi počnu vraćati i baviti se poljoprivredom.  

Povlačiti treba više novca iz EU fondova

Brodsko-posavska županija nakon dužeg vremena u Hrvatskom saboru ponovno ima zastupnika koji se zauzima za rješavanje problema u poljoprivredi.

Ja sam prije svega narodni zastupnik u Hrvatskom saboru i moja obveza je da tamo progovorim o problemima ovog kraja. Ne samo da kritiziram, nego i da predlažem konkretna rješenja. Mislim da sam to do sad preko 250 puta učinio u Hrvatskom saboru, mislim da su dobre reakcije s terena kad se ovako nađem među ljudima. Potrebna su nam češće okupljanja, susreti, suradnja na terenu, pa pozivam sve naše sugrađene da mi se jave, da telefonom, e-mailom pošalju poruke, da ukažu na na neke konkretne i specifične probleme u poljoprivredi koji ih muče, pokušat ćemo ih prezentirati i tražiti rješenja. Kao saborski zastupnik i dalje ću se zauzimati da slavonski poljoprivrednici povuku više novca Europske unije kroz mjere Programa ruralnog razvoja.

Foto: Vjekoslav Hudolin


Tagovi

Davor Vlaović Zakon o poljoprivrednom zemljištu HSS Sabor


Autor

Vjekoslav Hudolin

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi