Neobična zima ima i dobrih i loših strana. Tko je voćke obrezivao, dobro će proći, pšenicama je vrijeme čak i pogodovalo, a ni kvaliteta zemljišta ne bi se trebala promijeniti
Kako biljke odbrojavaju svoj kalendar, neobična zima slična proljeću imat će i dobrih i loših posljedica. Vincekovo, za koje se u vinograd nekada nosila i vruća juha za okrjepu, ove je godine i u brdovečkim goricama više ličilo na početak berbe. Vinogradarska udruga Trsek i brdoveči župnik, a naročito domaći i poznati promicatelj suvremenog vinarstva Branko Dujmović blagoslovili su i okitili čokote po lijepu sunčanom vremenu, a veliki broj poklonika vinskih običaja prvoga je vinskog sveca u sezoni proslavio dokasna ne pušući u ruke.
Zahlađenje odmah iza toga došlo je u zadnji čas, što narod kaže, prije nego su biljke potjerale. Za voćare bi bolje bilo da ga nisu čekali nego da su obrezivali (reducirali broj rodnih pupova) tijekom toplog perioda.
"Ratarima se, ovisno o kulturi", kaže prof. dr. sc. Milan Mesić sa Zavoda za biljnu proizvodnju, "vrijeme dobro posložilo, osim možda za uljanu repicu, dok je primjerice pšenicama toplo vrijeme pogodovalo, a nisu prije vremena prešle u slijedeću vegetativnu fazu. Može se reći da je 2013., iako je bila natprosječno topla, pogodovala jednogodišnjim kulturama, koje su sada u dobrom stanju i dalja eventualna klimatska iznenađenja neće izazvati veće gubitke."
"Što se zemljišta tiče, toplina nije poželjna, jer smrzavanje poboljšava strukturu tla", kaže prof. dr. sc. Stjepan Husnjak. "Osim toga, kod pretopla tla zimi, mkroorganizmi ne prestaju djelovati pa se pojavljuje mineraliziranje organske tvati, što utječe na razvoj biljaka. Što se vlage u tlu tiče, već sada se vidi da neće biti deficitarna. Inače, nagle i velike vremenske promjene manje djeluju na tlo, a više izravno na vegetaciju."
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor