Vidljiv pomak u upravljanju zemljištem

Omogućava li aktualni Zakon o poljoprivrednom zemljištu efikasno provođenje komasacije i okrupnjavanja zemljišta, što je jedini način da njime održivo upravljamo i gospodarimo? Od 2.149.000 hektara obradivih površina u Hrvatskoj, koristimo tek 1.334.000, drugim riječima - gotovo je 38 posto površina neobrađeno. Jedan od problema su usitnjena obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja u prosjeku imaju oko 5,6 hektara, nasuprot europskom prosjeku koji iznosi 14 hektara po gospodarstvu. Jasno je da se veličina gospodarstava mora povećati, a parcele okrupniti, ali postoje li za to dobri pravni okviri u sklopu sadašnjeg Zakona? Ako državno zemljište graniči s privatnom parcelom, ono se može i kupiti, a i to je oblik okrupnjavanja i dobro, doduše prijelazno rješenje - dok se ne usvoji Zakon o komasaciji, koji je sada u završnoj fazi, kako kažu iz Agencije za zemljište.

Agencija pod novim vodstvom konačno uvodi red u evidenciju zemljišta

Sadašnja ravnateljica, Blaženka Mičević, u Agenciji za zemljište odmah je nametnula dobar radni tempo, a za Poslovni.hr naglašava i kako ovim Zakonom imaju mogućnost prvi puta izraditi cjelovitu evidenciju državnog poljoprivrednog zemljišta, a koja je sada i u tijeku. Do 30. lipnja, Agencija planira upogoniti GIS portal poljoprivrednoga zemljišta, a projekt je to koji rade u suradnji s Državnom geodetskom upravom. Bit će to popis zemljišta koje je u katastru upisano na Republiku Hrvatsku i to će biti polazna osnova, a dogovoreno je i da jedinice lokalne samouprave Agenciji dostave popis svih čestica po svim općinama i gradovima. Kada se ti podaci usporede s onima Državne geodetske uprave, po prvi puta će se točno znati gdje se državno zemljište nalazi. Vjeruju i kako će zasigurno otkriti još novog zemljišta za koje jedinice lokalne samouprave nisu ni znale da se nalazi na njihovu području.

Jedinice lokalne samouprave nisu isključene

Da podsjetimo, osnovni model raspolaganja zemljištem je dugogodišnji zakup na 50 godina, uz iznimku da se može dati prijelazno zakup na pet godina. Novim zakonom su ukinuti programi raspolaganja poljoprivrednim zemljištem koje su provodile jedinice lokalne samouprave. Kako bi dokazao da ovo nije samo još jedan oblik centralizacije, ministar Jakovina je više puta za razne medije izjavio da će jedinice lokalne samouprave i dalje biti uključene u proces zakupa u svakom trenutku, od prikupljanja dokumentacije do sudjelovanja u povjerenstvu za odabir i dodjelu zakupa.

Izmjena Pravilnika o dokumentaciji olakšala posao

Tijekom prošle godine, Agencija je zaprimila 193 zahtjeva, od kojih je riješeno samo 15. Novoj ravnateljici Mičević bilo je tada jasno kako puno toga ne funkcionira. Stoga su analizirali sam zakon i provedbene akte, ali i optimalni rok od postavljanja zahtjeva do potpisivanja ugovora o zakupu, navodi Poslovni.hr. Došli su do brojke od 113 dana uz uvjet da svi uključeni u najkraćem roku obave svoj dio posla, što je bilo neprihvatljivo. U dodatnoj analizi ustanovili su da najdulje traje prikupljanje dokumentacije, gdje je bilo riječi o čak 10 očitovanja koje moraju prikupiti općine i gradovi. Zbog toga su i zatražili izmjenu pravilnika o dokumentaciji i jedinicama lokalne samouprave ostavili obvezu za samo dva očitovanja: zahtjev s popisom čestica i očitovanje o dosadašnjem statusu zemljišta. Ostalih osam prikupljat će Agencija i rok je skraćen na samo tri tjedna.

Do kraja ožujka zaprimljeno 279 zahtjeva za raspisivanje javnog poziva

Kroz 15 riješenih zahtjeva u zakup su dali oko 500 hektara zemljišta. Sada kada je pojednostavljen proces zakupa, slijedi brojnije rješavanje zahtjeva, ali i većih površina. Do kraja ožujka zaprimljeno je ukupno 279 zahtjeva za raspisivanje javnih poziva za zakup državnog zemljišta, a riječ je o 29.500 hektara.

Upitna veličina nacionalnog zemljišnog fonda

Još davne 2000. godine su jedinice lokalne samouprave krenule u inventuru državnog poljoprivrednog zemljišta. Posljednji puta analiza je izrađena u ljeto 2011., kada je ustanovljeno da se od 546.000 hektara državnih oranica, legalno koristi samo 255.000 hektara, dok su izvan funkcije bile površine od čak 291.000 hektara. Tada je ustanovljeno da u 75 gradova i općina nema državnog poljoprivrednog zemljišta. Kako, međutim, čak 79 lokalnih uprava nije dostavilo programe raspolaganja državnim oranicama, ostalo je upitno je li 546.000 hektara konačan podatak o nacionalnom zemljišnom fondu?

U zakup idu i oranice za koje nisu usklađeni podaci

S Državnim odvjetništvom sada je postignut dogovor da se u zakup mogu davati i oranice za koje nisu usklađeni podaci iz zemljišnih knjiga s onima iz katastra, uz zabilježbu u kojem se roku mora provesti ta obveza, da bi po novim zakonskim pravilima do kraja 2014. u zakup na 50 godina moglo biti ugovoreno ukupno 80 do 100.000 hektara. Naime, zbog te nesukladnosti, oko 54.000 hektara zemlje sada je u zakupu na samo pet godina, a većini tih ugovora uskoro izlazi rok.

Za kupnju državnog zemljišta također je iskazan velik interes, a javilo se čak 220 poljoprivrednih gospodarstava od kojih je riješeno 35 zahtjeva ukupne površine 34 hektara.

Problemi u suradnji s tijelima javne vlasti

Problemi se svode na čestice koje su javno dobro ili prelaze u šumski prostor, pa dosad nisu mogle ići u zakup. Tu su i nesređena imovinska-pravna stanja, a situaciju u kojoj ne postoji baza podataka, ali ni točan broj hektara državnog zemljišta, ni Agencija ni Ministarstvo više sebi ne mogu dopustiti. No, stvari su se ipak počele kotrljati, sporo ali sigurno i pod čvrstom rukom.

Foto: freedigitalphotos.net