Pretraga tekstova
Ususret 7. Skupštini poljoprivrednici poručuju da imaju veća očekivanja od Hrvatske poljoprivredne komore
Ne jenjavaju reakcije na mailom odaslane opomene, pozive na plaćanje članarine Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.
Koliki je otpor jasno govori i rezultat Agroklub ankete "Treba li domaćoj poljoprivredi komora?", a u kojoj je (trenutno) od 1.566 glasova, čak 1.315 kliknulo "ne, što će nam takva". Uvjerljivih 84 posto.
Podatak je to koji će donijeti novu dimenziju pred 7. Skupštinu HPK koja će se sutra, 17. prosinca, održati u Sesvetskom Kraljevcu, a kojoj će nazočiti i resorni ministar Josip Dabro.
Anketu pronađite ovdje.
"Znam da treba podržati udruživanje, ali to treba biti odluka svakog pojedinca, želi li se udružiti, gdje će se učlaniti i kome će plaćati članarinu. Kraj i početak priče. Poljoprivrednici su odrasle osobe koje mogu izabrati same za sebe", jedan je u nizu komentara neslaganja s uvođenjem obvezne članarine kroz Zakon o HPK.
Najčešća zamjerka Komori odnosi se na političku pripadnost vodstva te šutnju i nepodržavanje vlastitih kolega. Posebice prošle godine kada su prosvjedovali svinjogojci, ali i poljoprivrednici diljem Europe. "Ne podržavaju prosvjede već šute, poticaji kasne oni šute...", stoji u komentarima.
S druge strane, ima i onih koji ističu da je potrebna, ali bi trebala biti na drugačiji način ustrojena. S kompetentnim kadrovima i na županijskoj razini, kao pomoć poljoprivrednicima, traže pojedini čitatelji.
"Ako želim doći razgovarati o problemima OPG-a i moram otići u Zagreb, onda odem u Ministarstvo, što ću u komori?", legitimno pita jedan od korisnika Agrokluba.
"Kada komora bude prisutna na terenu i u svakoj županiji s izuzetno kvalificiranim zaposlenikom rado ću im platiti članarinu i 100 EUR", dodatni je komentar.
Nekolicina čitatelja konstatira da se svi zainteresirani trebaju uključiti u rad komore, "izabrati prave ljude". Komora mora imati sredstva da bi bila neovisna i jaka, neovisno tko je na vlasti.
"Kako vidimo u zapadnim zemljama ukoliko nema pravog dijaloga s vladajućima, bore se svim dopuštenim sredstvima za svoje interese. Sada je stanje kakvo je, a hoće li tako i ostati ovisi samo o nama", pišete.
Kažete i da se, kada su vladajući donosili Zakon o HPK, moglo ugraditi da se od potpora automatski plaća članstvo, što nitko ne bi niti primijetio. "Zašto nisu? Zato da se mi međusobno glođemo i prepiremo. Zato što bi tada komora imala sredstva za ozbiljan rad, a to znači npr. zaposliti profesionalnog pravnika koji može pomoći seljacima, ili pravno savjetovati pri donošenju zakona vezanih za poljoprivredu te u konačnici zastupati seljake ukoliko dođe do prosvjeda", također je mišljenje.
Među brojnim komentarima istaknuo se i poziv svima da se uključe: "kandidiraj se, uđi u nju i mijenjaj je iznutra" napisao je jedan čitatelj.
"I prestanite s tim što ćete dobiti. Pa za ništa se niste borili. Izaberite u svom kraju najpametnije i neka idu oni u Komoru, a ako nisu dobri zamijenite ih drugim, onako kako to rade Francuzi i Nijemci", poruka je.
Važno je znati da je zakon donio odredbu "jedan član, jedan glas". Zaključno, na promjene može utjecati svaki od zakonom automatski upisanih članova.
Tagovi
Hrvatska poljoprivredna komora HPK Anketa Članarina Komentari Zakon o HPK
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument); "BOJ ZA ŽIV... Više [+]
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije
U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument);
"BOJ ZA ŽIVO SELO - OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE" (2017.)
gospodinu CHRISTOPHE HANSENu
- povjereniku Europske komisije za
poljoprivredu i hranu
HVALA od srca gospodinu Hansenu na ljubaznosti i otvorenosti za prijem.
Knjiga je objedinjen dokument o intenzivnim aktivnostima članova skupine "Živo selo" i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, ali i ostalih koji su imali volje, vremena, hrabrosti i zdrava razuma uputiti na uzroke, trenutne i nadolazeće posljedice. Skupni je prikaz autentičnih dokumenata, detaljnih analiza i razmišljanja osoba i institucija koje su u konačnici, što je vrijedno, nudili moguća rješenja izlaska iz očite i prisutne krize ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj.
Kako je u knjizi često naglašavano, poljoprivrede i njene nezaobilazno funkcionalne uloge (snage i vrijednosti) u prostornom, ekološkom, gospodarskom, socijalnom i demografskom strukturiranju hrvatske zajednice. Prije svih, potreba za hranom.
Knjiga je svojim sadržajem i danas vrlo aktualna i uporabljiva upravo zbog analiza i iskustava upisanim u njen sadržaj na kojima se može graditi budućnost domaće ali i EU poljoprivrede. Upravo i kroz prizmu struktura koje je gosp. Hansen iznesao tijekom svog obraćanja, kao prioriteta europske poljoprivrede u budućnosti.
Zalog je bezrezervnoj i nedvojbenoj potrebi da se uvijek i svugdje ističe ključna uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uzgoju i proizvodnji hrane, očuvanju prostora i sklada u okolišu, zdravlja ljudi, blaga (životinja), biljaka, tla i voda.
Hrvatska ima ogromnih problema, a s njima i izazova, u ravnoteži i skladu zajednice upravo zbog gubitka i nestanka velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihove prirodne uloge u lancu održavanja života. Ova činjenica se ne smije zanemarivati. Ne samo zbog nas samih, već i zbog zajednice EU naroda u i s kojom dijelimo nasljeđeno.
U prošlim godinama knjiga je našla put do odgovornih osoba i institucija u Domovini. Nadalje, uvijek je, u svakom trenutku i prigodi, otvorena za sve one zainteresirane.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+] 8 ha u 5 parcela ! Ako 100 ha podijelimo sa , 2, 8 ispada da je na 100 ha ili1 km kvadratni ZASNOVANO 35 OBITELJI ! Ako računamo po 4 člana onda je to 140 stanovnika na 100 ha !Troškovi obrade zemlje u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega i MEHANIZACIJE ! Konje ili krave sa kojim su orali UZGAJALI su , od kože napravila se ORMA , kupljeno je nekoliko desetaka kg željeza za plug , zubače , VLASTITO sjeme ! U vrijeme MEHANIZACIJE , umjetnih gnojiva , zaštitnih sredstava , sjemena , SVE to MORA se PLATITI od proizvodnje , poticaja , plaće izvan poljoprivrede , mirovine ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj VLASNIKA , MALE POVRŠINE na kojima su VEĆINOM niskodohodovne kulture , ili ovce na kamenjaru , USITNJENOST ! Radi ZEMLJIŠNOG maksimuma donesenog u BEOGRADU nije se do 91 moglo ići u formiranje POVRŠINSKI većih OPG ! Od 1991 REŽIM u Zagrebu SPRIJEČIO je i površinsko povećanje i sa zemljom koju zovu državna ! NISU zaustavili USITNJAVANJE , POKRETANJE Ostavinskih postupaka NIJE OBVEZUJUĆE pa puno zemlje i RUŠEVNIH kuća - gospodarskih zgrada imamo na UMRLIM ! NASTAVK IZUMIRANJA SLIJEDI , kao i UVOZ hrane , a i POVEĆANJE NE OBRAĐENE ZEMLJE !
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
G . Miroslave , od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju u stoljeću sedmom poznate su sve odluke ! Mali sluganski narod kao što su Hrvati , nisu NIKADA Više [+] samostalno odlučivali ! Današnja UŠORENA , IZUMIRUĆA sela u Baranji i nizinskoj SLAVONIJI , posljedica su PROMAŠENE Naredbe carice Terezije da se u TURSKOM Carstvu , raspršene kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz PUTEVE i ceste . Od te NAREDBE Kmetovi su izgradili UŠORENA sela . Povećanjem KMETOVA , smanjivale su se i OKUĆNICE pa u većini dana se ne može ni auto okrenuti ! ¸1919 Hrvati sa SLUGANSKIM statusom u SAVEZU sa SRBIJOM , rade PROMAŠENU agrarnu reformu ! Drugu PROMAŠENU reformu rade BALKANSKI narodi pod vodstvom Tita i SKH ! 1991 PRIJE rata i međunarodnog priznanja RH kao državice , BROZOVI komunisti nazvani HDZ , NAMEĆU prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE , a da 2025 NE ZNAMO ni koliko lokalnih vlasti od megalomanskih 556 IMA državnu zemlju ni prema stanju u AUSTRIJSKOM katastru ! Pod vodstvom Brozovog đenerala Tuđmana , donosi se i LOPOVSKI Zakon o privatizaciji predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , osnovana nakon SRPSKO - hrvatske agrarne reforme ¸1919 ! 2003 za vrijeme Račana NAMEĆU nam PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju donesen u Beogradu 1965 , a koji govori i o zemljišnom maksimumu koji je ukinuo Tuđman i ekipa 91 , ali KASNO jer su SELA u SLAVONIJI počela IZUMIRATI 1945 i RADI zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se formiraju dohodovniji OPG , pa je BILANS 2021 BIO ; 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa SAMO jednim stanovnikom ! Ova KVAZI državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su DILETANTI iz HDZ , angažirali strane > umove > da im NAPIŠU svoje viđenje , a jednom je ministar Tarnaj 1995 dao naslov Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH , a o čemu su mlatili praznu slamu o tom tekstu u Zagrebu u takozvanom saboru ! Postoji i tekst u NACIONALNOJ razvojnoj strategiji do 2030 pisanoj po NARUDŽBI NE SPOSOBNE vlade na čelu sa NE sposobnim Plenkovićem u poglavlju u kojem pišu e nekakvoj > samodostatnosti > ! IZLAZ iz svega je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , ali za REFORMU nisu hrvatski političari , njihova HPK , a ni SLUGANSKI Hrvati ! NASTAVAK IZUMIRANJA SELA SLIJEDI I OVISNOST O UVOZU HRANE !
Gabrijel Babić
prije 5 mjeseci
I sam sam dobio opomenu pred ovrhu i bio nezadovoljan, ali kada sam provjerio, shvatio sam da mi je ranije poslana uplatnica, zatim opomena, pa tek onda obavijest pred ovrhu. Smatram da je članarina od 0,80 eura mjesečno zanemariva, ali pozivam sve da se aktivno uključe u rad komore. Tek tada komora može ispuniti svoju svrhu i pomagati nam, kao što, primjerice, pomaže poljoprivrednicima u Francuskoj. Naša komora je još mlada, ali upravo zato imamo priliku svi zajedno raditi na tome da postane snažna krovna organizacija – ona koja će nas povezivati i biti glas svakog od nas!
Patrik Antolović
prije 5 mjeseci
Molim da mi samo prikažu dokument na kojem sam se potpisao da sam član HPK i sve ču nametw plačati unaprijed
Marta Radić
prije 5 mjeseci
Ako 35000 prisilno naplačenih članarina , postanu članovi Skupštine , po modelu jedan član jedan glas..tada sigurno će biti promjena , samo se bojim da će promjena biti u blagani HPK , a sve ostalo će ostati isto.
Ivan Bešlić
prije 5 mjeseci
Nekakav oblik udruživanja za cijelu Hrvatsku treba samo što ima sto prijedloga kako ne treba biti a niti jedan kako bi trebalo. Isto kao u svim stvarima kod nas.