Veće cijene prasetine neće spasiti uzgajivače

Cijena bekona zadnjih nekoliko tjedana porasla je za gotovo pet kuna po kilogramu, pa se tako bekoni prodaju i po 15 kuna za kilogram, no slaba je to utjeha bjelovarsko-bilogorskim uzgajivačima svinja, koji već godinama stoje na rubu provalije. Naime, Hrvatska se već duže vrijeme svrstava među najveće uvoznike svinjetine iz Europske unije. Preciznije rečeno, svinjetine uvozimo koliko sve zemlje članice zajedno. Pad proizvodnje iz godine u godinu sve je značajniji - svinjogojci poručuju kako je proizvodnja neisplativa, a k tome ih dodatno uništava nekontrolirani uvoz.

Ivan Piragić iz Prespe svinjogojstvom se bavi već pola stoljeća i, kako kaže, sve se svelo na puko preživljavanje.
- Da, istina je da je cijena bekona porasla i sve to sada izgleda ljepše, no treba reći da je cijena napokon postala prihvatljiva, jer kada se u obzir uzme poskupljene stočne hrane i drugih izdataka poput veterinara, ovih 15 ili 16 kuna koliko bekoni sada stoje napokon je realna cijena koja bi kao takva trebala i ostati - priča Piragić i dodaje kako su najviše poskupili sojina sačma i razni premiksi.
- Kilogram sojine sačme, s tim da je čak malo pojeftinila, košta oko pet i pol kuna, a ja je mjesečno trošim i do četiri tone, jer trenutno imam 300-tinjak tovljenika kojima dnevno pripremim oko 1.200 kilograma smjese - pojašnjava Ivan Piragić i dodaje kako, na svu sreću, kukuruz i ječam ima u vlastitoj proizvodnji pa ih ne mora nabavljati na tržištu.

Pada cijena prasadi

Za razliku od bekona, cijena prasadi, koja je proljetos nakratko dosegnula i 20 kuna za kilogram, značajnije je pala, pa se odojci sada prodaju i po 13 kuna za kilogram. No, unatoč cjenovnom padu, tovljači svinja smatraju da je to prihvatljiva cijena.
- Ja odojke uvozim i zatim ih dalje tovim. Iskreno, mislim da je cijena od 20 kuna po kilogramu bila pretjerana, a današnja je ipak realnija - kaže Piragić.

Ni izvoz ih ne može spasiti

Iako je bilo najavljivano da će još u listopadu zaživjeti izvoz hrvatske svinjetine, izgleda da je sve ostalo samo na riječima. No, izvoz i da krene, tvrde svinjogojci, u njihovom se poslovanju ništa ne bi značajnije promijenilo. Hrvatska proizvodnja svinjetine ne pokriva ni polovicu domaćih potreba, a i ono malo proizvođača što je ostalo, sve više razmišlja kako proizvodnju ugasiti sa što manjim gubitkom.
- Za širenje kapaciteta nemam potrebe, baš suprotno, imam troje djece i ako se od njih nijedno ne odluči baviti tovom svinja, mogu samo reći da ću ugasiti gospodarstvo - tvrdi Piragić. Prodaja još ide, kaže, iako ništa nije sto posto sigurno, kupci dolaze i kupuju i za sada robu na vrijeme plaćaju.

Autor: ik

Foto: RGBStock.com