Važnost poljoprivredne komore treba prepoznati i nova vlada

Poljoprivrednici sve više prepoznaju važnost Hrvatske poljoprivredne komore, tvrdi Domagoj Dropulić, predsjednik Županijske regionalne poljoprivredne komore Osječko-baranjske županije, te dodaje kako se isto očekuje i od nove vlade RH, odnosno Ministarstva poljoprivrede.
Naime, kako Dropulić navodi, prije svega očekuje se da se više poštuju zahtjevi HPK, te da ju se uključi u donošenje svih zakona vezanih uz poljoprivredu.
- Držimo da se ne bi smjele smanjivati potpore u poljoprivredi koja bi uz turizam trebala biti jedna od vodećih gospodarskih grana u RH. Iznose potpora trebalo bi precizno definirati, kao i vrijeme isplata, kako bi ih poljoprivrednici mogli ukalkulirati u svoje prihode. Od sljedeće vlade, odnosno Ministarstva poljoprivrede, očekuje se da pomogne sva gospodarstva koja su spremna ulagati u nove tehnologije i dodatno se educirati da im to sve skupa olakša kroz zakone i to provede u suradnji s HBOR-ovim povoljnim kreditima, kaže Dropulić.

Uzor - francuska poljoprivredna komora

Cilj Ministarstva poljoprivrede trebao bi biti i podizanje vrijednosti primarnih proizvoda, odnosno poticati ulaganje u prerađivačke pogone, kako industrijske tako i manje pogone, kako bi prodavali gotove proizvode, a ne sirovinu.

HPK postoji samo dvije godine, u 2010. radila je bez financijskih sredstava, a tek od ove godine, kada je uveden komorski doprinos, počelo se s ozbiljnijim radom. Osnovani su sektorski odbori putem kojih se detektira problematika u pojedinom području poljoprivrede, te predlažu rješenja i prijedloge koji se upućuju nadležnim ministarstvima i institucijama. Međutim, problem je, ističe Dropulić, što te institucije do sada nisu baš uzimali u obzir ponuđena rješenja od strane HPK-a.
- Zbog toga nam je jedna od najbitnijh zadaća, a bit će to i nadalje, lobiranje za važniju ulogu HPK u budućem kreiranju pojednih zakona. Svjesni smo da za sve to treba i vremena i strpljenja. Sličan su put naime prošle i poljoprivredne komore zemalja EU pa tako i jedna od najuređenijih komora - francuska poljoprivredna komora osnovana još dvadesetih godina prošlog stoljeća. Dropulić navodi da je francuska poljoprivredna komora najbolji primjer komore čiji se zahtjevi i prijedlozi uvijek uzimaju u obzir prilikom izrade zakona vezanih uz poljoprivredu, te dodao kako se nadaju da će tako biti i u slučaju HPK.

A da se stavove i zahtjeve poljoprivrednika treba početi više uvažavati, smatraju u HPK-u, ima mnogo razloga, među kojima su i veliki problemi u poljoprivredi koje treba riješiti prije ulaska u EU.

Nužno ojačati konkurentnost

- Jedan od problema jest legalizacija poljoprivrednih objekata, bez čega neće biti moguće povlačiti sredstva za ruralni razvoj. HPK će nastojati što više putem medija prema nadležnom ministarstvu vršiti pritisak da se taj problem riješi, ali na što jednostavniji, brži i jeftiniji način. Naši će poljoprivrednici morati ojačati konkurentnost prije ulaska u EU. Naime, slobodan promet roba u EU bit će za nas dvosjekli mač, jer će proizvodi ulaziti u Hrvatsku bez bilo kakvih administrativnih zabrana. Tu će vjerojatno biti najveći problem za mlijeko, meso i vino. Zbog toga bi država trebala iznaći način na koji bi zaštitila naše proizvođače kako ne bi došlo do smanjenja ili gašenja pojedinih proizvodnji, ali i povećanja cijena proizvoda, kaže Dropulić. Dodaje da su poljoprivrednici zemalja EU u prednosti, jer se intenzivnim načinom poljoprivredne proizvodnje bave već nekoliko generacija, a naši poljoprivrednici tek unatrag desetak godina. Naši su kreditno opterećeni i to s vrlo visokim kamatama u odnosu na one koje su imali EU poljoprivrednici. Poljoprivrednici u EU su, navodi Dropulić, davno prošli početničke pogreške poput preinvestiranja, ulijetanja u veliki obujam proizvodnje bez dovoljnog znanja, a hrvatski tek prolaze to razdoblje.
- Također, EU države su bogatije od Hrvatske pa su u mogućnosti davati i veće potpore poljoprivredi. No, ipak u EU ima i nešto pozitivno, a to je da će i naši proizvodi moći slobodno izlaziti na EU tržišta od 500 milijuna stanovnika, zaključuje Dropulić.

Hladnjače drže trgovci, a ne voćari

Hrvatskim poljoprivrednicima veliki problem predstavljaju i otkupljivači njihovih proizvoda koji su pretežito i trgovci. Naime, kod voćara su hladnjače u rukama trgovaca, a ne proizvođača. Stoga je važno da odnos otkupljivač-proizvođač postane partnerski, a ne ucjenjivački, kao što je često slučaj. To je posebice izraženo kod proizvođača voća i povrća, ali i kod mlijeka, mesa i drugog, kaže Dropulić, te dodaje i da veliki problem predstavlja kvalitetno rješenje sezonske radne snage. Jer, primjerice, nije dopušten rad umirovljenicima koji ovdje u slavonskim selima imaju jako male mirovine, a dobri su radnici, kaže Dropulić, te dodaje da će nagodinu jedan od programa Odbora za voćarstvo HPK-a, na čijem je čelu, pokušati iznaći rješenje i za taj problem koji je izražen i kod drugih poljoprivrednih djelatnosti.

Udruživanjem do razvoja

Jedan od prioriteta Županijske regionalne poljoprivredne komore Osječko-baranjske županije bit će aktivnosti (održavanje predavanja o proizvođačkim grupama, odnosno organizacijama), koje će poticati na udruživanje proizvođača kako bi zajedno mogli nastupati na tržištu i prilikom kupovine repromaterijala i prodaje svojih proizvoda. “U planu nam je organizirati sjednicu, odnosno Vijeće u koje ćemo pozvati sve institucije s područja naše županije koje imaju veze s poljoprivredom, odnosno koje bi mogle pomoći na bilo koji način poljoprivredi u našoj županiji, kao što su Poljoprivredni i Prehrambeno tehnološki fakultet, Zavod za tlo, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Hrvatska agencija za hranu, Hrvatska poljoprivredna agencija, Agencija za razvoj i druge”, kaže Dropulić, te dodaje kako se nadaju da će imati potporu i od županijskog Odjela za poljoprivredu kao i župana Vladimira Šišljagića, koji inače ima sluha za poljoprivredu, a tu je i dožupan Željko Kraljičak, koji je i sam agronom, a računaju i na to da će im županijski ured u Bruxellesu pomoći da budu bliže izvoru informacija i kod apliciranja na pojedine pretpristupne fondove EU.

Dopunske djelatnosti

“Jedna od važnih stvari za poljoprivrednike koju je komora preko Odbora za preradu, čiji sam i ja član, počela, jest izrada pravilnika o dopunskim djelatnostima. Dopunske djelatnosti su bitne za mala gospodarstva koja bi se mogla baviti i drugim djelatnostima. Naime, osim svoje osnovne djelatnosti mogli bi kupovati dio proizvoda i od drugih proizvođača za preradu na svome gospodarstvu, ali i prodavati proizvode drugih proizvođača. Uz to bi mogli i ukomponirati turističke posjete na svoje gospodarstvo, a u tu bi svrhu bilo moguće povlačiti i sredstva iz EU za ruralni razvoj”, kaže Dropulić, te dodaje da su na taj način i slovenski poljoprivrednici povukli mnogo sredstava iz EU fondova te kod njih gotovo svako drugo gospodarstvo ima neku vrstu prerade - mlijeka, mesa, voća, ili povrća.

Proizvođač lješnjaka

Domagoj Dropulić, dipl. agronom, bavi se proizvodnjom lješnjaka na površini od 18 ha u Kneževim Vinogradima, te ratarskom proizvodnjom na desetak ha. Donedavno je radio i u obiteljskoj poljoprivrednoj tvrtki DEMD, koja se bavila, između ostaloga, i analizom tla, skladištenjem i preradom žitarica u vlastitom mlinu te uvozom stočne hrane.

Autor: Zdenka RUPČIĆ