• Analiza tla
  • 26.06.2012.

Važnost kemijske analize tla

Kemijska analiza tla

  • 1.149
  • 52
  • 0

Intenzivna i profitabilna poljoprivredna proizvodnja temelji se na elementima suvremene agrotehnike. Nove sorte ili hibridi, primjena gnojiva i zaštitnih sredstava, korištenje moderne mehanizacije, a u uvjetima posebnih proizvodnji i navodnjava-nja, preduvjet su visokih prinosa i kvalitete poljoprivrednih kultura.

Pravilna ishrana i gnojidba stoga je neophodna, a za to je prvi preduvjet kemijska analiza tla. Prava vrijednost analize je samo ako se pravilno uzimaju uzorci tla.

Zašto uzimamo uzorke tla za kemijsku analizu?
Jedan od najbitnijih činitelja dobrog i kvalitetnog prinosa poljoprivrednih kultura je dobra ishranjenost biljke koja se postiže dovoljnim sadržajem hranjiva u tlu i njihovom dostupnošću. Svaka poljoprivredna vrsta za to traži određenu količinu hranjiva i dovoljnu opskrbljenost u određenim fazama rasta i razvoja. Da bi saznali količinu hranjiva u tlu i odredili potrebnu gnojidbu treba napraviti kemijsku analizu.

Koje je vrijeme najbolje za uzimanje uzoraka?
Nije uvijek vrijeme za uzimanje uzoraka tla. Najbolje vrijeme je prije osnovne gnojidbe što je najčešće u jesen kada su kulture skinute s površina i još nije napravljena gnojidba pred jesensko duboko oranje. Tada je sadržaj hranjiva u tlu najniži jer je kultura iznijela hranjiva prinosom i biljnom masom. Uzorke je najbolje uzimati kada je tlo toliko vlažno da se može orati jer se tada ne lijepi za alat kojim se uzima niti se pri uzimanju ne rasipava. Za višegodišnje nasade neophodno je napraviti analizu prije podizanja nasada.

Tko može uzimati uzorke?
Uzorke tla može uzeti osoba koja zna kako se uzorci uzimaju i ima potrebnu opremu. Najbolje je da to bude stručna osoba npr. poljoprivredni savjetnik na terenu, ali ako se odlučimo sami uzeti uzorke tla treba dobro pročitati uputstva i njega se pridržavati.

Kemijska analiza tla prvi je preduvjet za pravilnu ishranu I gnojidbu.

Čime se uzimaju uzorci tla?
Uzorci tla mogu se uzimati posebnim alatima - sondom, šilom ili svrdlom, a u njihovom nedostatku uzimaju se lopatom ("štihača"). Potrebna je prikladna posuda u koju se stavljaju pojedinačni uzorci, plastična folija ili papir za pripremu uzorka, te plastična vrećica u koju se stavlja uzorak i šalje u laboratorij. Uzorak mora u laboratorij doći s ispunjenim traženim podacima koje je najbolje ispisati običnom olovkom (grafitna).

Kako se uzimaju uzorci tla?
Na izabranoj parceli važno je voditi računa o njezinoj homogenosti i veličini. Veličina parcele za prosječni uzorak prosječno iznosi oko dva (2) ha. Ako je površina heterogena veličina parcele je za je-dan prosječan uzorak manja, a za velike poljoprivredne površine ujednačenog sastava veća i iznosi od 5 do 10 ha.

Prosječan uzorak se sastavlja iz većeg broja pojedinačnih uzoraka koji se uzimaju s mjesta ravnomjerno raspoređenih po cijeloj površini parcele. Izbjegavati treba blizinu kanala, putova, zgrada, gospodarskih dvorišta, a posebno mjesta na kojima su prethodnih godina stajale hrpe stajskog gnoja, mineralnog gnojiva ili materijala za kalcizaciju.

S parcele veličine do dva ha, prosječni uzorak obuhvaća 20-25 pojedinačnih uzoraka, dok se za veće parcele broj pojedinačnih uzoraka razmjerno povećava.

Kod uzimanja uzoraka lopatom za svaki pojedinačni uzorak iskopa se rupa veličine 30X40 cm do dubine uzimanja uzorka. Jedna se strana vertikalno zasječe i iza toga se ponovo vertikalno isječe sloj debljine 3—5 cm i izvadi na lopati. Iz izvađenog sloja isječe se vertikalna površina po sredini širine 3—5 cm, a dijelovi sa strane se odbace. Količina tla koja se tako dobije predstavlja pojedinač-ni uzorak i on se stavlja u kantu. Postupak se ponavlja do potrebnog broja za prosječan uzorak.

Uzimanje uzoraka posebnim alatima (sondom, šilom ili svrdlom) je lakši i jednostavniji. Pojedinačni uzorci dobivaju se ubadanjem do potrebne dubine i vađenjem valjčića tla ( pojedinačni uzorci) koji se skupljaju u posudi za dobivanje prosječnog uzorka.

Do koje dubine se uzimaju uzorci tla?
Dubina uzimanja uzoraka tla ovisna je o načinu korištenja odnosno o kulturi koja se na tom tlu uzgaja. Na oranicama se uzorci uzimaju do dubine oraničnog sloja što iznosi do 30 cm. Kod livada i pašnjaka dubina uzimanja je 10 cm, ali se može uzeti poseban uzorak od 10-20 cm. Za višegodišnje kulture kao što su voćnjaci i vinogradi uzimanje uzoraka ja do dubine rigolanja, a uzima se po slojevima najbolje po 20 cm. Tako da se posebno uzima uzorak od 0-20 cm, 20-40 cm i 40-60 cm.

Priprema uzorka i označavanje

Količina tla skupljena uzimanjem pojedinačnih uzoraka je prevelika za slanje u laboratorij pa se pristupa smanjivanju količine metodom dijagonala. Uzorak se u tankom sloju rasporedi na plastičnu foliju ili papir u obliku kvadrata. Na kvadratu se zatim povuku dijagonale i dobiju se 4 trokuta, od kojih se tlo iz dva suprotna trokuta odbaci i uzorak se smanji na polovicu. Tlo iz preostala dva trokuta se ponovo pomiješa i postupak dijeljenja se ponavlja dok se uzorak ne smanji na oko 1 kg tla. Takav se uzorak stavi u plastičnu vrećicu, popune se podaci o uzorku ka što su: broj uzorka, naziv imanja ili ime i prezime vlasnika, broj ili naziv parcele, tip tla, dubina uzimanja uzorka, prethodna kultura i kultura za koju se treba gnojiti, datum uzimanja uzorka i ime osobe koja je uzimala uzorke. Papir s ovim podacima stavi se u vrećicu s uzorkom, vrećica se zatvori i dostavlja se u agrokemijski laboratorij.

Koje analize napraviti?
Najčešće se radi analiza tla na osnovne elemente i to: sadržaj dušika (N), fosfora (P2O5) i kalija (K2O), pH vrijednost (kiselost) i sadržaj humusa. Ove osnovne analize bitne su za pravu procjenu potrebnih količina mineralnih gnojiva u gnojidbi. Ako na usjevu ili nasadu primijetimo neke znakove koji upućuju na nedostatak nekog makro ili mikro elementa, prema znakovima nedostataka stručna osoba će preporučiti koju analizu bi trebalo još napraviti.

Preporuka gnojidbe na temelju analize

Svaka kultura ima svoje zahtjeve za hranjivima pa se prema tome i sadržaju hranjiva u tlu može pravilno odrediti potrebna količina mineralnih gnojiva.

Pri određivanju količine hranjiva treba uzeti u obzir da u najboljim uvjetima u tlu biljke mogu usvojiti do 80% dušika, do 40% fosfora, do 60% kalija i 40% magnezija.

Nakon dobivene analize izbor gnojiva ovisi o sadržaju hranjiva u tlu, što znači da ukoliko nedosta-je fosfor gnojit ćemo gnojivima s naglašenim fosforom kao što je npr. NPK 10-30-20, a ukoliko ne-dostaje kalij gnojit će se gnojivima s naglašenim kalijem kao što su NPK 5-15-30 ili NPK 7-20-30. Kiselost ili pH vrijednost jako je bitna za usvajanje hranjiva iz tla, a posebno se to odnosi na fosfor. Previsoka kiselost, ali i alkalnost može blokirati hranjiva i biljci onemogućiti njihovo usvajanje iz tla. Radi toga u slučaju kiselog tla (pH manji od 5), za dobro usvajanje hranjiva neophodna je kalcizacija nekim vapnenim materijalom. Stoga je najbolje da preporuku gnojidbe napravi stručna osoba koja će uz analizu tla znati uzeti u obzir sve potrebne čimbenike od kulture koju treba gnojiti do uvjeta tla i klime, a samo dobro i pravilno ishranjene kulture mogu dati visoke i kvalitetne prinose.

Izvor: Glasnik Petrokemie d.d.


Tagovi

Analiza tla Gnojidba Poljoprivredna proizvodnja Oranje

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Jedan dio povađen.... Loša godina po svemu ali opet ga ima hvala Bogu ❤️
#mojepovrće