• Poljoprivreda
  • 10.05.2009.

Uzgoj stoke krivac za 18 posto stakleničkih plinova

Marianne Thieme, predsjednica nizozemske Stranke za životinje, na konferenciji u Zagrebu istaknula je da stočarska industrija proizvede više stakleničkih plinova nego ukupni svjetski promet

  • 1.990
  • 95
  • 0

Svake godine u svijetu se proizvede više od 220 milijardi kilograma mesa. Prema predviđanjima, proizvodnja mesa udvostručit će se 2050. godine, što znači da će doseći 450 milijardi kilograma godišnje. Čak i ako nakratko ostavimo po strani zastrašujuće veliki broj životinja koje će zbog mesa biti ubijene, UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) još prije tri godine objavila je izvješće u kojem stoji da je uzgoj stoke krivac za 18 posto stakleničkih plinova. To je više od cjelokupnog svjetskog prometa koji emitira 16 posto stakleničkih plinova. Stoga ne trebamo biti veliki logičari da zaključimo kako odabirom prehrane direktno možemo utjecati na smanjenje globalnog zatopljenja. Izračunato je da kad bi se, primjerice, svi Amerikanci odrekli mesa jednom tjedno, učinak bio jednak kao da s cesta u SAD-u na godinu dana maknemo 19,2 milijuna automobila.

O vezi hrane s klimatskim promjenama bilo je riječi na godišnjoj konferenciji Europske vegetarijanske unije pod nazivom EVU Talks, koja je upravo održana u Zagrebu. EVU je osnovan prije dvadesetak godina u Nizozemskoj, a danas okuplja članove iz više od 30 zemalja, među kojima i one iz Hrvatske.

U sklopu konferencije prikazan je film »Istina o mesu« u kojem se stočne farme okrivljuju kao jedan od najvećih uzroka globalnog zatopljenja. Marianne Thieme, predsjednica nizozemske Stranke za životinje, istaknula je da stočarska industrija proizvede više stakleničkih plinova nego ukupni svjetski promet. Također je kazala da statistike koje su se koristile u ovom filmu dolaze iz UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu, Instituta World Watch, Instituta za ekološke studije Otvorenog sveučilišta u Amsterdamu i drugih prestižnih institucija.

U čemu je krivnja stočarske industrije? U tome što je u ovom trenutku u intenzivnom uzgoju više od 50 milijardi životinja namijenjenih prehrani. Dok ukupna populacija SAD-a proizvede 6000 kilograma izmeta u sekundi, količina izmeta koju proizvede stoka je 125.000 kilograma u sekundi. Glavni plin koji se oslobađa iz izmeta je metan. Kako su metan, dušikov oksid i industrijski plinovi važni plinovi učinka staklenika, a glavni izvori metana proizlaze iz uzgoja životinja, odnosno stočarstva i sječe šuma zbog novih površina za ispašu i poljodjelstvo, odgovor je očit.

Iz udruge Prijatelji životinja poručuju da svaki kilogram proizvedenog mesa uzrokuje oslobađanje stakleničkih plinova čiji je učinak istovjetan učinku tri do četiri kilograma ugljičnog dioksida. To svrstava mesnu industriju na neslavni vrh najvećih zagađivača.

Podaci kojima raspolaže pisac John Robbins, a koji su objavljeni u njegovoj knjizi »Diet for a New America« (Prehrana za novu Ameriku), nominiranoj za Pulitzerovu nagradu, zaista su nevjerojatni. Temeljem brojnih istraživanja i prikupljenih podataka izračunao je da svaka osoba koja prestane jesti hranu animalnog podrijetla spašava 100 četvornih metara šume godišnje. Iznio je i podatak da bi, kad bi svi ljudi konzumirali mesnu prehranu, rezerve nafte trajale samo 13 godina. No, kad bi svi ljudi bili vegetarijanci, rezerve nafte trajale bi 260 godina.

Nevjerojatnih 40 kilograma soje potrebno je za proizvodnju kilograma govedine. Više od polovice vode u SAD-u potroše stočne farme. Dok je za proizvodnju kilograma pšenice potrebno 200 litara vode, za kilogram mesa treba 20.000 litara. Količina otpada koji proizvedu farme u SAD-u, a koji nije reciklažan, je milijardu tona godišnje, a otpad iz tovilišta često završi upravo u vodi.

To su neki od šokantnih podataka o utjecaju prehrane na klimu, a o kojima se govorilo na konferenciji. No, u prilog prehrani temeljenoj na mesu ne idu ni neki drugi znanstveni dokazi. Dok studije pokazuju da je postotak sterilnosti studenata pedesetih godina 20. stoljeća bio 0,5 posto, 1978. godine popeo se na golemih 25 posto. Količina sperme u prosječnog Amerikanca uspoređena s količinom prije 30 godina pala je za 30 posto. Glavni uzročnik sterilnosti i smanjenja količine sperme su pesticid klorirani ugljikovodik, dioksin i DDT. Postotak pesticida poput klorovog ugljikovodika koji ostaje u mesnim i mliječnim proizvodima, jajima i ribi je zastrašujućih 94 posto.

Već od sredine prošlog stoljeća znanstvenici su počeli upozoravati da meso i nije toliko zdravo koliko se misli te da bi moglo biti povezano s bolestima srca. Štoviše, studije su pokazale da su duhan, alkohol i meso krivci za najveći uzrok smrtnosti u zapadnim zemljama.

Danas se zna da meso sadrži masnoće i kolesterol koji štete jer začepljuju krvne žile i usporavaju protok krvi. Istraživanje koje je provelo 214 znanstvenika iz 23 zemlje, u svrhu proučavanja arterioskleroze, ukazalo je na to da postoji veza između prehrane, razine kolesterola i bolesti srca.

Autor: Nataša Gajski Kovačić

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nas traktor kupljen ove godine, unatoč svim nedacama uspjeli smo.. #PRRRH