Pretraga tekstova
Umjesto mlijeku, mesu i pšenici, hrvatski seljak trebao bi se okrenuti proizvodnji novih kultura
Snažno usađena tradicija, manje truda uz relativno povoljne državne poticaje ili, pak, neznanje ili zanemarivanje zakona ponude i potražnje na europskom i domaćem tržištu vjerojatni su razlozi zbog kojih stočari i ratari nikako ne odustaju od proizvodnje mlijeka, mesa, pšenice i drugih kultura kojih je u Europi toliko da im cijena stalno pada.
Ono što seljacima preostaje su neizvjesnost, prosvjedi i blokade, mučni i dugotrajni pregovori s Vladom i, na kraju krajeva, bacanje mukotrpno proizvedene hrane.
Stoga nije jasno zašto se barem dio seljaka ne otvori prema proizvodnji kultura čija potražnja stalno raste ili barem ne pada, kao što su uzgoj borovnica, jagoda, kupina, malina, oraha, lješnjaka, duhana, lavande ili puževa.
Puževe, izuzev nekih dijelova Dalmacije i Istre gdje ta tradicija još postoji, većina naših seljaka još naziva štetočinama, nesvjesna da je to delicija čija potražnja u Europi i svijetu stalno raste, a za mali ulog se može itekako dobro zaraditi. Uz mnogo volje i hrabrosti te nešto ušteđevine ili kredita, čak i gradski čovjek koji se ne boji fizičkog rada može i zaraditi, a ne samo preživjeti krizu.
Naravno, mnogo pomaže ako već imate dobar komad zemlje. Uzgoj puževa je, tvrde proizvođači, relativno lagan posao koji osigurava sigurne i dobre prihode unatoč tomu što za tu granu proizvodnje hrane država ne daje poticaje.
Prosječna veličina farmi puževa u Hrvatskoj je 5000 četvornih metara, a s farme te veličine godišnje se dobije 5 tona puževa čijom se prodajom zaradi oko 20.000 eura. Danas je u Hrvatskoj oko 50 uzgajivača puževa i u pravilu se radi o obiteljskim obrtima.
Razlozi za uzgoj puževa su jasni: sve veća potražnja diljem Europe, prosječno su to dva sata posla dnevno i brzo vraćanje uloženih sredstava. Hana Medin, bivša novinarka, ni trenutka nije požalila nakon što se upustila u uzgoj puževa.
- Savjet ministarstava i drugih institucija bio je: bavite se proizvodnjom hrane. Većinom se svi bave maslinama, voćem i povrćem. No, radi se o jako rizičnim poslovima na koje utječu bolesti i vremenske neprilike. Zbog toga sam se odlučila za puževe - kaže Hana Medin, koja uzgaja 10 tona puževa, a bavi se i otkupom te prodajom puževa u inozemstvu.
Na europskim burzama puževi postižu cijenu od 3,5 do 4,75 eura po kilogramu.
Osim puževa, jedna od najisplativijih grana poljoprivrede, unatoč zabrani pušenja u javnim prostorima, proizvodnja duhana. Državni poticaji svake su godine sve veći. Lani je država dala 72 milijuna kuna poticaja, a ove godine za tu će proizvodnju biti isplaćeni rekordni iznosi.
Maline, kupine i borovnice ljudi smatraju darom prirode pa ne vjeruju da bi netko za to voće dao i 60 kuna po kilogramu. O orasima, pak, ipak naši seljaci sve više razmišljaju, a sve je popularnije i ulaganje u lješnjake.
Autor: Sergej Trajković
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 1 tjedan
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/