Umjesto mlijeku, mesu i pšenici, hrvatski seljak trebao bi se okrenuti proizvodnji novih kultura
Snažno usađena tradicija, manje truda uz relativno povoljne državne poticaje ili, pak, neznanje ili zanemarivanje zakona ponude i potražnje na europskom i domaćem tržištu vjerojatni su razlozi zbog kojih stočari i ratari nikako ne odustaju od proizvodnje mlijeka, mesa, pšenice i drugih kultura kojih je u Europi toliko da im cijena stalno pada.
Ono što seljacima preostaje su neizvjesnost, prosvjedi i blokade, mučni i dugotrajni pregovori s Vladom i, na kraju krajeva, bacanje mukotrpno proizvedene hrane.
Stoga nije jasno zašto se barem dio seljaka ne otvori prema proizvodnji kultura čija potražnja stalno raste ili barem ne pada, kao što su uzgoj borovnica, jagoda, kupina, malina, oraha, lješnjaka, duhana, lavande ili puževa.
Puževe, izuzev nekih dijelova Dalmacije i Istre gdje ta tradicija još postoji, većina naših seljaka još naziva štetočinama, nesvjesna da je to delicija čija potražnja u Europi i svijetu stalno raste, a za mali ulog se može itekako dobro zaraditi. Uz mnogo volje i hrabrosti te nešto ušteđevine ili kredita, čak i gradski čovjek koji se ne boji fizičkog rada može i zaraditi, a ne samo preživjeti krizu.
Naravno, mnogo pomaže ako već imate dobar komad zemlje. Uzgoj puževa je, tvrde proizvođači, relativno lagan posao koji osigurava sigurne i dobre prihode unatoč tomu što za tu granu proizvodnje hrane država ne daje poticaje.
Prosječna veličina farmi puževa u Hrvatskoj je 5000 četvornih metara, a s farme te veličine godišnje se dobije 5 tona puževa čijom se prodajom zaradi oko 20.000 eura. Danas je u Hrvatskoj oko 50 uzgajivača puževa i u pravilu se radi o obiteljskim obrtima.
Razlozi za uzgoj puževa su jasni: sve veća potražnja diljem Europe, prosječno su to dva sata posla dnevno i brzo vraćanje uloženih sredstava. Hana Medin, bivša novinarka, ni trenutka nije požalila nakon što se upustila u uzgoj puževa.
- Savjet ministarstava i drugih institucija bio je: bavite se proizvodnjom hrane. Većinom se svi bave maslinama, voćem i povrćem. No, radi se o jako rizičnim poslovima na koje utječu bolesti i vremenske neprilike. Zbog toga sam se odlučila za puževe - kaže Hana Medin, koja uzgaja 10 tona puževa, a bavi se i otkupom te prodajom puževa u inozemstvu.
Na europskim burzama puževi postižu cijenu od 3,5 do 4,75 eura po kilogramu.
Osim puževa, jedna od najisplativijih grana poljoprivrede, unatoč zabrani pušenja u javnim prostorima, proizvodnja duhana. Državni poticaji svake su godine sve veći. Lani je država dala 72 milijuna kuna poticaja, a ove godine za tu će proizvodnju biti isplaćeni rekordni iznosi.
Maline, kupine i borovnice ljudi smatraju darom prirode pa ne vjeruju da bi netko za to voće dao i 60 kuna po kilogramu. O orasima, pak, ipak naši seljaci sve više razmišljaju, a sve je popularnije i ulaganje u lješnjake.
Autor: Sergej Trajković
Izvori
Traktorom iz 1979. i bez papira stigao na granicu, kaže samo je prevozio za prijatelja
Mauthner u Gudovcu izložio tanjuraču koja obradi 12 hektara u sat vremena
Kineski brend na Mostarskom sajmu: Koliko koštaju YTO traktori?
Željko Vuđan: Traktori 'na meti' mladih zbog novog natječaja, hit Lamborghini
Vlajčić: Stavljanje svog poljoprivrednog zemljišta u funkciju mora nam biti cilj
HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Izmjene Strateškog plana ZPP: Samo 2,7% gospodarstava prima investicijske potpore?
Drama u Njemačkoj: Günther Felßner odustao od mjesta ministra poljoprivrede
U prvom tromjesečju ove godine u Hrvatskoj je registrirano 204 nova traktora
Euro poskupljuje izvoz, cijene žitarica pale nakon Uskrsa
Gabriela Hrženjak svoj glas nosi diljem Europe, ali srce joj ostaje doma
Svjetska prijetnja: Teški metali kontaminiraju do 17 posto obradivih površina
Zaokret d.o.o.
prije 1 tjedan
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
