• Čivitnjača
  • 17.04.2019. 16:30
  • Sisačko-moslavačka, Repušćica

Uzduž Save kreće velika borba protiv invazivne čivitnjače

U Parku prirode Lonjsko polje čivitnjača prekriva već pet tisuća hektara. Budući da čivitnjača potiskuje autohtone biljne vrste, ugrožava i uz njih vezan životinjski svijet. Zbog širenja agresivne biljke stoka na pašnjacima ima sve manje hrane, istaknuo je Ivor Stanivuković, ravnatelj JU PP Lonjsko polje

Foto: JU PP Lonjsko polje/Prorsus komunikacije
  • 421
  • 51
  • 0

Uzduž Save kreće velika borba protiv invazivne čivitnjače! Naime, kako su priopćili iz Javne ustanove park prirode Lonjsko polje, zemlje regije udružile su se u borbi protiv invazivnih biljnih vrsta koje ugrožavaju autohtone biljke, životinje, ali i ljude. U Lonjskom polju tako počinje istrebljivanje čivitnjače, ogromnog grma pristiglog iz Sjeverne Amerike

Čivitnjača je, objašnjava, biljka koja je u Europu stigla iz Sjeverne Amerike kako bi učvršćivala željezničke nasipe, a koja danas pokazuje da joj ovdje nije mjesto. Riječ je o invazivnoj vrsti čije se sjeme brzo i uspješno širi poplavnim vodama, te na površinama gdje raste, potiskuje autohtoni biljni svijet. Riječ je, naime, o grmu koji doseže tri metra, pa onemogućuje rast biljkama u svojoj sjeni.

Potiskuje autohtone biljne vrste, stoka na pašnjacima ima sve manje hrane

"U Parku prirode Lonjsko polje čivitnjača prekriva već pola travnjaka, tj. pet tisuća hektara. Budući da čivitnjača potiskuje autohtone biljne vrste, ugrožava i uz njih vezan životinjski svijet – od kukaca do ptica. Zbog širenja agresivne biljke stoka na pašnjacima ima sve manje hrane. S druge strane zadržavanje stočarstva u Lonjskom polju pomaže obuzdavanju čivitnjače jer se stoka hrani njezinim mladicama.

Ivor Stanivuković i Valerija Hima 

Najbolji je to primjer kako ekologija i poljoprivreda idu ruku pod ruku“, istaknuo je Ivor Stanivuković, ravnatelj Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje na sastanku sudionika projekta Sava TIES: Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama.

Na tom projektu surađuje osam zaštićenih područja uz Savu iz četiri zemlje - Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske. Glavni partner je zaklada EuroNatur iz Njemačke. Svaki dionik projekta, dodaju, hvata se u koštac s invazivnom vrstom koja mu zadaje najviše glavobolje.

"Pred nama je pilot projekt kojim želimo doznati kako se najuspješnije boriti protiv čivitnjače. Na površini od pet do deset hektara za uništavanje čivitnjače služit ćemo se malčiranjem i baliranjem. Zeleni prsten Zagrebačke županije biljku će suzbijati paljenjem, a Pokrajinski zavod za zaštitu prirode Vojvodine strojno će je čupati s korijenjem. Analizom ćemo doznati koja je metoda najučinkovitija i cjenovno najprihvatljivija te stvoriti smjernice za upravljanje tom invazivnom vrstom”, kazala je Valerija Hima, voditeljica projekta.

Bujanje grmlja usporava i protok vode 

Davor Janković, upravitelj Šumarije Popovača Hrvatskih šuma, kazao je kako toj šumariji čak 90 posto uzgojnih radova odlazi na borbu s čivitnjačom. U šumama ta biljka sprječava razvoj autohtonog drveća – hrasta i jasena. "Sustavno upravljanje čivitnjačom važno je i za ljude. Naime, čivitnjača raste u područjima Lonjskog polja koja pri obrani od poplava služe kao retencije. Bujanje grmlja usporava protok vode te povećava sedimentaciju i time smanjuje prostor retencije. Hrvatske vode dva puta godišnje kose vodne građevine kojima upravljaju; nasipe, kanale i vodotoke“, rekla je Tatjana Dovranić Kardaš, voditeljica ispostave Hrvatskih voda u Sisku.

Bujanje usporava i protok vode 

Cilj projekta Sava TIES: Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama je pronaći učinkovito rješenje za trajno uklanjanje i suzbijanje invazivnih vrsta biljaka. Projekt je vrijedan preko 1,6 milijuna eura, a s 85 posto sufinancirala ga je Europska unije iz programa IPA Europskog fonda za regionalni razvoj, zaključuje se u priopćenju koje potpisuje Nikolina Marović. 


Tagovi

Čivitnjača Invazivne vrste Suzbijanje Lonjsko polje Sava Suradnja


Autorica

Željka Rački-Kristić

Željka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ni jedna tržnica ne može zamijeniti onaj osjećaj zadovoljstva kada odeš u vlastiti vrt po svoje #moj... Pročitaj cijelu bilješku »