Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Halal
  • 29.06.2010.

Utrka na tržištu halal hrane

Certifikat halal ima dvadesetak hrvatskih tvrtki, s oko tisuću proizvoda, a više ih je u postupku dobivanja tog certifikata

  • 1.522
  • 75
  • 0

Hrvatske tvrtke izvoze na 44 tržišta više od 250 milijuna dolara proizvoda certificiranih u skladu s kvalitetom halal, a neke od njih su izvoz na regionalno tržište povećale i 40 posto nakon dobivanja certifikata.

Halal je arapska riječ koja znači dozvoljeno, dopušteno i ugodno prema islamskim propisima. Takav certificirani proizvod je onaj koji zadovoljava sve propise o zdravstvenoj ispravnosti, higijeni i sanitarnim propisima u čijem sastavu nema nijednog sastojka koji je zabranjen za upotrebu. Dakle, certifikat jamči da proizvod ne sadržava sastojke koji su zabranjeni za muslimane, poput alkohola ili svinjetine, ali propisuje i način prehrane i klanja životinja, skladištenje i cjelokupnu pripremu prehrambenih artikala. Osim toga, to znači da tvornica alkoholnim sredstvima ne smije dezinficirati pogon. Halal-kvalitetu može isključivo potvrđivati autorizirana certifikacijska kuća koju za to ovlasti Islamska zajednica.

Certifikat halal ima dvadesetak hrvatskih tvrtki - Agrokor, Vindija, Podravka, Kraš, Stella Croatica, Perutnina Ptuj-Pipo Čakovec, Puris, Viro, Zvečevo..., oko tisuću proizvoda, a više ih je u postupku dobivanja tog certifikata, čak i za vodu, slastice i druge proizvode.

Primjerice, Kraševe su napolitanke na tržištu Saudijske Arabije prisutne tridesetak godina, dok je Perutnina Ptuj-Pipo Čakovec certificirala čitavu proizvodnju po tom standardu.

S obzirom na to da su proizvodi s halal-certifikatom prisutni u svim prehrambenim navikama i svim područjima svijeta, prihvatljivi za sve životne dobi i za pripadnike drugih konfesija, zdravstveno ispravni i dodatno provjereni i kontrolirani, za njih se sve više odlučuju i pripadnici drugih vjera, a ne samo muslimani.

Primjerice, u Velikoj Britaniji, prema podacima britanske agencije za sigurnost hrane, hranu halal konzumira oko šest milijuna korisnika, od toga su samo dva milijuna muslimani.

Halal-hrana je sve popularnija u Europi te se očekuje 20 do 25-postotni rast poslovanja s takvom hranom u idućih deset godina.

Ukupno europsko tržište halal-hrane procijenjeno je na oko 66 milijardi dolara, uključujući meso te svježu i pakiranu hranu, dok je vrijednost globalnog tržišta procijenjena na oko 634 milijarde dolara.

Sve više tih proizvoda osim u trgovinama posebne hrane sve češće možemo naći na policama trgovina velikih maloprodajnih lanaca.

U Europi su trenutačno najpopularniji halal-proizvodi mlijeko u prahu, razni pojačivači okusa, začini i umaci.

Splitski proizvođač delikatesnih proizvoda Stella Croatica prvi je u Hrvatskoj uveo halal-certifikat na nagovor poslovnih partnera iz Kuvajta, a svoje proizvode izvozi na Srednji istok i u Ujedinjene Arapske Emirate.

Da je riječ o posve novom trendu u strategijama hrvatskog izvoza, svjedoči i to što su se u utrku za proizvodnju te robe uključile i najveće hrvatske kompanije, ali i niz srednjih i manjih tvrtki u rasponu od obiteljskih gospodarstava koja proizvode med do šećerana i farmi nojeva. Sve su one u relativno kratkom vremenu prilagodile svoje pogone i proizvode uvjetima iz šerijatskih pravila koja propisuju što je halal.

Nadzor nad tim tvrtkama i izdavanje posebnog certifikata, 'ulaznice' na tržište vrijedno više od 150 milijardi dolara, provodi Agencija za certificiranje halal-kvalitete u Tuzli, čija podružnica u Islamskom mešihatu u Zagrebu izdaje certifikate.

Velika delegacija hrvatskih gospodarstvenika, koju su okupili HGK i Mešihat, otputovala je i na svjetski halal-sajam Halal World Expo, koji se godišnje održava u Abu Dhabiju.
Ondje je u izravnim razgovorima s poslovnim partnerima iz arapskih zemalja mogla ugovoriti izvoz hrvatskih halal-proizvoda u idućem razdoblju, kako bi se prošlogodišnji izvoz u arapske zemlje, vrijedan oko 450 milijuna kuna, višestruko premašio.

Priprema hrane: Komplicirano je samo prvi put

Priprema hrane prema standardu halal provodi se na poseban način. Postoji procedura prema kojoj se, u određeno vrijeme u godini, može proizvoditi hranu po tim standardima. Zadnjeg dana u prethodnom tjednu mora se temeljito, na propisan način, očistiti proizvodni pogon. Sirovina mora biti posebno deklarirana, a proizvođači mora imati izjavu dobavljača da nije bila u kontaktu ni sa jednim zabranjenim proizvodom. Izgleda komplicirano, ali, kažu, samo kad se radi prvi put. Halal-proizvod se pakira, hermetički zatvara, stavlja u skladište i etiketira znakom halal-hrane u skladu sa šerijatskim propisima, uz uvažavanje naputaka agencije za monitoring. Tjedan nakon toga proizvođači se vraćaju u proizvodnju prema standardu HACCP.

Autor: Marinko Petković