Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Projekt Perspire
  • 08.02.2024. 12:00

Utjecaj prekomjerne kiše praćene poplavama na poljoprivredna zemljišta u Hrvatskoj

Anketa poljoprivrednika je pokazala da poplave dovode do gubitka do 50% očekivanog prinosa. Ima li rješenja, istražili su u Institutu Ruđer Bošković.

Foto: Martina Pavlović
  • 735
  • 60
  • 0

Poplave su posljednjih godina uništile brojne poljoprivredne kulture. Ekstremni vremenski događaji, uključujući oblinu kišu, poplavu, mraz, tuču i sušu, postali su sve učestaliji i dugotrajniji u mnogim regijama diljem svijeta, a smatra se da će se ovaj trend nastaviti kako se Zemlja zagrijava.

Predviđa se da će klimatske promjene naročito negativno utjecati na poljoprivredni sektor, koji je jedan od najranjivijih sektora na klimatske promjene. Kako je poljoprivreda izravno ovisna o vremenskim uvjetima jasno je da će ekstremni događaji umanjiti prinose usjeva.

Iako je poljoprivredni sektor i u RH definiran kao iznimno ranjiv na klimatske promjene, trenutno nema podataka o učincima prekomjerne kiše praćene poplavama na ovu proizvodnju.

Ovom problemu posvetio se projekt “Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama (PERSPIRE)” financiran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj kao dio poziva “Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskih promjena“.

Voditelj projekta bio je Institut Ruđer Bošković iz Zagreba sa suradnicima, Sveučilištem u Zagrebu Agronomski fakultet te Odjelom za biologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera iz Osijeka.

Podaci prikupljani za petogodišnje razdoblje

Tijekom provedbe projekta, a u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, provedena je anketa među poljoprivrednicima kako bi se istražio problem poplava na zemljištima u RH.

Podaci o pojavnosti poplava prikupljali su za razdoblje od 2015. do 2020. godine u obliku ankete od 34 pitanja postavljnih poljoprivrednicima koji su primijetili štete na svojim usjevima, a koji su bili korisnici plaćanja u područjima s prirodnim ograničenjima (Podmjera 13.2. Programa ruralnog razvoja).

Pitanja su bila usmjerena s ciljem dobivanja uvida o učestalosti pojavljivanja i dužini trajanja poplava uzrokovanih kišom u odabranim županijama, kako bi se odredila osjetljivost biljaka i stupanj oštećenja izazvana zadržavanjem vode, te saznalo koje mjere poljoprivrednici koriste u borbi s poplavama.

U projektu PERSPIRE ispitao se stupanj oštećenja izazvan zadržavanjem vode.

Većina podataka prikupljena je s poljoprivrednih parcela koje se nalaze u kontinentalnom dijelu Hrvatske uključujući Krapinsko-zagorsku, Virovitičko-podravsku, Brodsko-posavsku i Varaždinsku županiju.

Što su rekli poljoprivrednici?

Većina ispitanika je navela da koristi svoje parcele kao oranice za uzgoj ratarskih kultura te za višegodišnje nasade i uzgoj povrća, s kukuruzom kategoriziranim kao najčešće uzgajana kultura.

Anketa je pokazala da je gotovo 80 posto ispitanika u posljednjih 5 godina na svojim parcelama doživjelo poplavu i to uglavnom kratkotrajnu tj. poplavljivanje u trajanju do sedam dana.

Nadalje, polovica je navela da je doživjela tijekom ovog razdoblja 1-2 poplave, dok je oko 20 posto doživjelo 3-7 poplava. Iznimno česte poplave (više od 10 puta) primijetilo je tek 6% poljoprivrednika (Petrovsko i Kraljevec na Sutli, Špišić Bukovica, Slatina, Virovitica, Kalinovec).

Jedna godina, jedno selo i treća nepogoda - poplavljeno 1.000 ha

Podaci nadalje sugeriraju da su se poplave najčešće dogodile u fazi klijanja biljaka (prije petog lista) što predstavlja rizik za oštećenje biljaka i posljedično smanjenje prinosa. Subjektivnom procjenom poljoprivrednika anketa je ukazala da poplave u najvećoj mjeri (oko 80 posto slučajeva) dovode do gubitka do 50 posto očekivanog prinosa.

Kanali za drenažu na samo 50 posto parcela

Nažalost, anketa je ukazala na dodatni problem jer je svega 8 posto ispitanika uspjelo dobiti naknadu štete od poplava.

Kako će se učestalost i nepredvidivost ekstremnih vremenskih događaja zasigurno još povećati u budućnosti sustav naknada treba razraditi i poboljšati“, mišljenje je znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković.

Kombinacija mjera ublažavanja i prilagodbe mogla bi umanjiti zadržavanje vode na poljima i smanjiti štetu, međutim, anketa je pokazalo da poljoprivrednici rijetko koriste takve mjere. Pokazalo se da ispitanici koriste kanale za drenažu na samo 50 posto parcela, dok je zastupljenost podzemne drenaže vrlo niska (oko 3 posto).

Sveobuhvatno istraživanje provedeno je na Institutu Ruđer Bošković.

"Jedna od mjera prilagodbe klimatskim promjenama je i odabir i sadnja kultura tolerantnih na višak vode ili sadnja genetski modificiranih sorti. Ovakve “prilagođene” biljke posjeduju niz adaptivnih mehanizama koji im omogućava rast čak i u teškim uvjetima", navedeno je u rezultatima projekta PERSPIRE, a njihova anketa je pokazala da svega 12 posto ispitanika spremno razmotriti sjetvu ovakvih sorti.

Nužna edukacija poljoprivrednika

Obilne kiše koje padnu u vrlo kratkom vremenskom razdolju na poljoprivredna zemljišta te su najčešće praćena poplavama mogla bi uvelike utjecati na poljoprivrednu proizvodnju te posljedično ugroziti sigurnost hrane u našoj budućnosti. Kako bi se ovaj rizik ublažio, važno je početi prikupljati dugoročne podatke o pojavnosti i učestalosti poplava na poljoprivrednim zemljištima u RH te procijeniti stupanj ranjivosti biljnih sorti.

"Kako bi se osigurala otpornost na klimatske promjene, trebalo bih razraditi modele čim bi se donekle smanjili stupanj neizvjesnosti povezanih s njihoviom učincima", naveli su u IRB, ističući da je nužno educirati poljoprivrednike o ovom problemu te im osigurati mjere za ublažavanje i prilagodbu.

Znanje stečeno u ovoj studiji predstavlja prvi korak prema razumijevanju potencijalnih negativnih učinaka poplava na ranjivi poljoprivredni sektor koji bi mogao ukazati vlastima na ozbiljnost problema klimatskih promjena u poljoprivrednom sektoru u RH, zaključili su u Institutu Ruđer Bošković.

Njihovo istraživanje objavljeno je u Časopisu za poljoprivredu Središnje Europe, a više informacija o rezultatima donosimo u idućem tekstu.


Tagovi

Utjecaj kiše na poljoprivredna zemljišta u RH Institut Ruđer Bošković Projekt Perspire Agronomski fakultet Zagreb Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Anketa poljoprivrednika Europski fond za regionalni razvoj


Autorica

Leticija Hrenković

Više [+]

Magistra politologije s dugogodišnjim iskustvom rada u institucijama državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.


Partner

Institut Ruđer Bošković

Bijenička cesta 54, Zagreb, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: Centrala: +385 1 4561 111, e-mail: ipetric@irb.hr web: https://perspire.eu/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijep proljetni dan mnogi su iskoristili za radove u poljoprivredi. Sade se vinogradi, uređuju okućnice, priprema se tlo