Usvojene su preporuke za suzbijanje nepoštenih trgovačkih praksi - što to znači?

"Zbog nepoštene trgovačke prakse značajno rastu troškovi i padaju prihodi poljoprivrednicima", rekla je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora. Dodala je kako veliki trgovci zloupotrebljavaju nepotpune i nejasne uvjete iz ugovora, svoje troškove i rizike prenose na dobavljače, nepošteno raskidaju ugovore i zlorabe povjerljive informacije te da tome treba stati na kraj.

Smatra kako su one rak rana hrvatske poljoprivrede te je iz tog razloga Odbor za poljoprivredu proveo raspravu o modalitetima njihovog suzbijanja u lancu opskrbe hranom i nakon rasprave usvojio Preporuke koje su upućene svim nadležnim državnim tijelima na postupanje.

Koje su preporuke usvojene?

S ciljem njihova ograničavanja u lancu opskrbe hranom, Odbor poziva da se pri noveliranju Zakona proširi lista nepoštenih trgovačkih praksi sa sljedećim nepoštenim praksama:

• prodaja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda po cijenama koje su niže od proizvođačkih cijena,
• otkup poljoprivredno-prehrambenih proizvoda po cijeni koja je niža od cijene koju je platila prethodna karika u lancu opskrbe hranom,
• odbijanje trgovca da u svoju ponudu uključi proizvode iz nacionalnih i/ili europskih shema kvalitete zbog njihove sezonalnosti ili nedostatnih količina,
• stavljanje na tržište proizvoda bez provjere njihove sljedivosti ukoliko je njihova nabavna cijena niža od prosječnog troška proizvodnje na mjerodavnom tržištu u razdoblju otkupa, prema službenoj statistici na razini Europske Unije i
• prodaja proizvoda robne marke kupca, ukoliko se isti stavljaju u maloprodaju ispod cijene njihove proizvodnje.

Pozivaju da se prilikom noveliranja Zakona jasnije propiše način dostave i sadržaj dokumentacije potrebne za provođenje tih postupka.

Ukazuju i na potrebu snažnije potpore razvoju regionalnih i nacionalnih marki kvalitete, te na važnost provođenja edukacije i promocije za ove proizvode, što bi moglo utjecati i na donošenje odluke potrošača o kupnji ovih proizvoda i njihovo bolje tržišno pozicioniranje.

Uzimajući u obzir prakse drugih država koje su propisivanjem kvalitete osnovnih proizvoda eliminirale nelojalnu konkurenciju i bolje pozicionirale domaći proizvod, Odbor za poljoprivredu podsjeća na važnost i potrebu prilagodbe općih zahtjeva/standarda kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode.

Također, posebnu ističu važnost edukacije i informiranja potrošača o hrvatskim proizvodima koji su označeni oznakama kvalitete, te domaćim i lokalno proizvedenim proizvodima i poziva na provođenje javne kampanje kojom bi se potaknula kupnja ovih proizvoda.

Ojačati pregovaračku moć na tržištu

"Odbor za poljoprivredu posebno upozorava na važnost ispravnog deklariranja hrane i potrebu snažnijih kontrola i sankcioniranja korištenja nepotpunih i/ili lažnih deklaracija na proizvodima, a osobito u slučajevima predeklariranja proizvoda", naglašavaju te dodaju da, kako se kontrolom ulaznih računa u trgovačkim lancima može utvrditi zemlja podrijetla proizvoda, pa time i otkriti da je proizvod predeklariran, ukazuju na potrebu provođenja kontrole ulaznih računa od strane Državnog inspektorata Republike Hrvatske i po potrebi prilagodbu važeće zakonske regulative.

Nadalje, obzirom da trgovački lanci koji su u vlasništvu međunarodnih kompanija prijavljuju u državama u kojima nije njihovo sjedište nisku ili nikakvu dobit, a cijene ustanovljene od strane povezanih trgovačkih društava ne odgovaraju tržišnim cijenama, upućuju na potrebu utvrđivanja i nadzora "transfernih cijena", kao i na važnost suradnje Porezne uprave Republike Hrvatske s poreznim upravama drugih država.

Budući da trgovački lanci u različitim državama članicama imaju različite cijene za isti proizvod, a hrvatski je bitno skuplji od proizvoda koji stiže iz neke druge države, posebice matične države u kojoj je registriran taj trgovački lanac, ukazuje na potrebu ograničavanja ovakvih praksi kao i reguliranja pitanja marži koje su višestruko više na domaće proizvode.

Smatraju da je potrebno posebnu pažnju usmjeriti prema poticanju stvaranja i podupiranja proizvođačkih organizacija i udruživanju proizvođača, što će ojačati njihovu pregovaračku moć na tržištu, doprinijeti većoj konkurentnosti i osigurati im stabilnost u slučaju tržišnih poremećaja.

Isto tako, uputili su inicijativu Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva da razmotri mogućnost uključivanja Republike Hrvatske u zajedničko praćenje tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te pozvali Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja na razmjenu iskustava s agencijama i vijećima drugih država članica, posebice Španjolske i Rumunjske.