Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja hrane
  • 07.05.2013.

Urbani poljoprivrednik - uzgojem vlastite hrane pojedinac uzima kontrolu u svoje ruke!

Proizvodnja zdrave hrane u urbanim sredinama

  • 972
  • 45
  • 0

Projekt 'Urbani poljoprivrednik' je potaknut s ciljem što većega uzgoja hrane u urbanim sredinama, na neiskorištenim površinama okućnica obiteljskih kuća, ali i stambenih blokova. Uzgojem vlastite hrane potičemo neovisnost pojedinca, ali i cijeloga sustava o centrima moći koji u skladu s ulaskom u EU svoje premještanje doživljava u Bruxelles. Koji su konkretno ciljevi ovoga projekta, te s obzirom na predstojeće zabrane o uzgoju vrta i određenih vrsta biljaka od strane EU koje posljedice možemo očekivati, odgovorio nam je Roko Šikić koji zajednički sa udrugom Volim Hrvatsku predstavlja ovaj projekt.

Što je projekt 'Urbani poljoprivrednik'?

-'Urbani poljoprivrednik' je naziv projekta koji je pokrenula udruga Volim Hrvatsku, a riječ je projektu proizvodnje hrane u urbanim sredinama, odnosno na neiskorištenim površinama okućnica obiteljskih kuća, ali i stambenih blokova. Posebno interesantan dio projekta odnosi se na proizvodnju hrane na do sada u tom smislu potpuno neiskorištenim prostorima balkona, terasa, zajedničkih prostora stambenih zgrada i sličnih urbanih površina.

Pojam urbane poljoprivrede nije ništa novo, ali moram ustvrditi da je u našem području taj segment zdravog i društveno korisnog angažmana sustavno zanemarivan, a ljudi koji su ga nastojali promovirati bivali bi ismijavani i tretirani čudacima ili neprilagođenima gradskom načinu života.

Zanimljivo je da je urbana poljoprivreda dobila opću preporuku UN, iz čijih izvora dolazi podatak da se proizvodnjom hrane u gradovima danas bavi gotovo 800 milijuna ljudi, koji ukupno proizvode čak oko 15% svjetske hrane.

Urbana poljoprivreda je važan dio koncepta Održivih gradova pa zato interes za njom raste u svim dijelovima svijeta. Za takvu je proizvodnju potrebno uložiti nešto više ljudskog rada ili bolje rečeno truda, no ekonomska računica vrlo brzo prelazi u pozitivu kad se u obzir uračunaju eliminacija troškova transporta, što istovremeno smanjuje emisije štetnih plinova, te potpuna eliminacija trgovačkih i novčarskih provizija koje danas parazitiraju u našim novčanicima. U nekim slučajevima, prodajom lokalno proizvedene hrane na tržištu, uz usmenu preporuku i izravnu prodaju, stvaraju se i radna mjesta, a novac se trajno zadržava i reinvestira u lokalnu ekonomiju. Dodatna korist je produktivna reciklaža organskog smeća u gradovima, a indirektna smanjivanje zasićenja zraka ugljičnim dioksidom intenzivnim ozelenjavanjem gradskih površina.

Koji je cilj ovakvoga projekta?

- Cilj je promocija koncepta održive i jeftine proizvodnje zdrave hrane u gradovima.
Više je razloga zbog kojih smo uvjereni da će takav koncept suživota s prirodom prerasti u opći društveni pokret. Cilj je utjecati na promjene odnosa prema načinu prehrane, a u socijalno-ekonomskom smislu omogućiti pojedincu da u svoje ruke preuzme kontrolu nad proizvodnjom hrane u mjeri koja bi mu osigurala preživljavanje u ekstremnim životnim uvjetima koji su pred nama.

Izazovi s ulaskom u EU - hoće li Unija zabraniti uzgoj biljaka? Hoće li naš ulazak u EU zaustaviti projekte poput ovoga?

- Neće, iako na prvi pogled izgleda kao da bi ga odredbe koje propisuje europska komisija mogle čak i u potpunosti blokirati. Kao dokazani borac za razotkrivanje obmane o EU kao zajednici zemalja u kojoj će ljudi živjeti na način dostojan čovjeku, uz poštivanje ljudskih prava i međusobno uvažavanje različitosti naroda i pojedinaca, znao sam što nas čeka i pokušavao sam ljude na to upozoriti. Samoodrživost pojedinca omogućava zajednici određenu razinu povratka izgubljene suverenosti, što je u suprotnosti s planom stvaranja pune ovisnosti o središtima moći. Kako bi nam oduzeli i tu razinu upravljanja vlastitim životima donose se propisi koji proizvodnju hrane pokušavaju u potpunosti oduzeti iz ruku pojedinca, no usporedno se događa još jedan proces. Neodrživost neoliberalne politike dovela je EU u tešku krizu, prijete nemiri, ljudi postaju doslovce gladni i nisu više spremni prihvaćati stare i nove obmane, ali ni pokleknuti pred prijetnjama. Kad govorimo o proizvodnji zdrave hrane u vlastitom aranžmanu ne govorimo samo o poželjnom načinu življenja, već i o preživljavanju. Podjela društva na veliku većinu koja živi ispod egzistencijalnog minimuma i nevidljivu elitu koja vuče konce marioneta u politici, nije specifičnost Hrvatske, riječ je o globalnoj pojavi koja prijeti općom eskalacijom sukoba.

Projekt 'Urbani poljoprivrednik' svoje će mjesto pronaći u tom procjepu, a mnogim će ljudima i obiteljima omogućiti preživljavanje. Istina je da središta moči žele kontrolirati svaki djelić zemaljske kugle, a posebno gusto naseljena urbana područja, no jednako tako je istina da se osobni suverenitet najteže osvaja i uvjeren sam da će 'Urbani poljoprivrednik' u njegovoj zaštiti igrati značajnu ulogu.

Naum korporacija je spriječiti uzgoj biljaka od autohtonih i starih sjemenskih vrsta - na koji način promatrate zbivanja, te hoće li uspjeti u svom naumu?

Kako će ljudi prihvatiti takve promjene?

Regulative za koje me pitate, a koje su upravo u fazi donošenja, drastično će ugroziti očuvanje i unaprjeđenje genetske raznolikosti kultiviranog bilja, a suprotno deklariranim vrijednostima slobodnog tržišta biti će zakinuta prava potrošača i proizvođača na slobodan izbor sorata koje će sijati.

U Hrvatskoj je prije dva tjedna donesen novi Pravilnik o stavljanju na tržište čuvanih sorti, koji je usklađen sa zakonodavstvom Europske unije. Već su tim pravilnikom donesena brojna ograničenja na tržištu domaćim sjemenjem, no kako regulativa kakva je u pripremi, predstavlja direktni zakon, koji se izravno primjenjuje na sve članice, u Hrvatskoj će biti «pregaženi» postojeći zakoni i pravilnici što uključuje i ovaj, donesen nedavno. Nova će regulativa biti restriktivnija i od ovih bitno reduciranih sloboda proizvodnje i korištenja sjemenskog materijala.

Prema informacijama koje trenutno posjedujem, regulativa za sada neće zadirati u prostor sjemena za osobne potrebe, pa se ne trebamo bojati poljoprivrednih inspekcija u okućnicama, terasama i balkonima, no kako će odredba imati drastičan utjecaj na proizvodnju sjemenskog materijala odmah će ostaviti izravan negativni utjecaj na raznolikost kultiviranog bilja, odnosno povrća. Nedvojbeno je da su autohtone sorte aromatičnije, hranjivije, a što je najvažnije daleko otpornije od sorti koje su stvorene u laboratorijima koji preuzimaju monopol na tržištu. Također je pitanje trenutka kada će i biti donesene i odredbe koje će na jednak način regulirati proizvodnju i korištenje sjemena u vlastitim vrtovima.

Je li moguća slika zelenog Zagreba u kojem ljudi žive osviješteno i povezano s prirodom? Hoće li to uvjetovati i promjenu ekološke svijesti u vidu zelenih zona bez prometa? Koliko su ljudi spremni prihvatiti ovakve promjene koje su prije svega za njihovo dobro?

- Ne samo da je moguća, već i vjerujem u nju. Na to će usporedno utjecati dva čimbenika - ekološko i nutricionističko osvještavanje društva, ali i socijalna komponenta, odnosno sve izraženija ekonomska kriza, bolje rečeno siromaštvo. Paradoksalno je da se to istovremeno odnosi na proizvodnju hrane i promet, odnosno stvaranje zona bez prometa i s vrlo slabim prometom. Ljudi postaju svjesni kvalitete života koju pruža odricanje od prividnog komfora prijevoza automobilom do samog odredišta, što uzrokuje prometne gužve, gubitak vremena, zagađenje zraka na prostoru u kojem boravimo, a istovremeno stvara troškove s kojima se sve teže nosimo. Ljude je teško motivirati na promjene dok su izloženi nesmiljenoj torturi promidžbe navodnog hedonizma u prežderavanju nekvalitetnom hranom, konzumaciji nezdravih pića i alkohola koji se proglašava «prehrambenim namirnicama», dok se umjesto konkurencije kvalitetom forsira kompariranje cijena. Teško je promjene polučiti samom edukacijom i uvjeravanjem, no u trenutku kad se uz argumente zdravog života uključi i ekonomska komponenta, put ka osvješćivanju je daleko lakši.

Doživite to kao usporedno ekološko i ekonomsko osvješćivanje, a oba možemo gledati u pozitivnom kontekstu - oba donose samoodrživost i suverenost pojedinca i društva u cjelini.

Autor: Marijana Katalinić


Izvori

Dnevno.hr


Tagovi

Proizvodnja hrane Zdrava hrana Tržište Autohtona sorta

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Čestitamo vam Međunarodni dan mrkve!
Skoro da smo zaboravili na kraljicu mrkvicu, najvažniji sastojak svakog poštenog čušpajza.
Foto: Depositphotos/nblxer