Mr. MILORAD ŠUBIĆ: Zbog ARKOD-a radimo na visokim obrtajima
S danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju (za koji zapravo još nitko sa sigurnošću ne zna reći koji je to dan) lanjske godine osnovana Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) trebala bi preuzeti provođenje mjera tržišne politike i programa ruralnog razvoja financiranih iz europskih fondova za garancije u poljoprivredi, za ruralni razvoj i za ribarstvo, sukladno europskim pravilima.
U tu se spremnost APPRRR-a ubraja i cjelovit upis ili ažuriranje podataka o korištenju poljoprivrednog zemljišta u (novouvedenom) ARKOD sustavu jer već ove godine bez upisa u ARKOD poljoprivrednici neće moći ostvariti pravo na podnošenje zahtjeva za potpore.
Upis u ARKOD obavlja više od pet stotina zaposlenika iz Agencije za plaćanja, iz Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) i Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) u čiji je sastav uvršten (organizacijski) Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu.
Nakon što su na web stranici Hrvatske poljoprivredne komore objavljeni podaci o broju već unijetih PG-a (poljoprivrednih gospodarstava) u ARKOD sustav na dan 31. prosinca 2010. godine, naglašenije se počelo postavljati pitanje među izravno zainteresiranim poljoprivrednicima ili upraviteljima poljoprivredničkih zadruga hoće li taj opsežan posao biti gotov u planiranom roku - do kraja veljače 2011. godine. Kako je već spomenuto - bez upisa u ARKOD ne može se uredno podnositi zahtjeve za dobivanje nacionalnih potpora u 2011. godini.
Zbog toga je vrijedilo provjeriti s agronomom Miloradom Šubićem, magistrom znanosti iz područja fitomedicine kojeg međimurski poljoprivrednici u velikom broju i osobno znaju kao neumornog savjetnika, voditelja područnog odjela Hrvatske poljoprivredne komoreu Međimurskoj županiji (ranije HZPSS-a), kakvo je stanje na području Međimurja.
Na web stranici APPRRR-a tvrdi se da se upis u ARKOD sustav privodi kraju, da je na području Hrvatske registrirano preko 93% svih PG-a iz Upisnika te da je inicijalni upis završio u 14 županija. Što je s područjem Međimurske županije?
Vrlo precizno - nama još preostaje obraditi 2.539 gospodarstva, ili 36,02% od prijavljenih u Upisnik. S obzirom da je završetak upisa u ARKOD planiran do kraja veljače, jasno je koliko nas posla još čeka. Međutim, moram podsjetiti da je upis u ARKOD započeo u srpnju 2009. godine, prvo u četiri središnje županije, a unos za Međimursku županiju započeo je tek u lipnju 2010. godine. Tijekom 2009. godine poljoprivrednici su svoje parcele upisivali u regionalnim uredima APPRRR-a i HPA-a, a da bi se unos ARKOD podataka ubrzao, krajem 2009. i početkom 2010. godine uključeni su i zaposlenici Hrvatske poljoprivredne komore, odnosno oni koji su ranije radili u sustavu Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu koji je organizacijski prebačen u HPK. Ugovor s APPRRR-om o uključivanju poljoprivrednih savjetnika kao konzultanata za upis PG-a u ARKOD sustav sklopljen je 11. siječnja 2010. godine.
Zbog čega upis u Međimurju nije onda odmah i počeo po potpisu ugovora?
Okolnosti su bile takve, odnosno organizacija cijelog posla na višoj razini da su zaposlenici Hrvatske poljoprivredne komore (ranije HZPSS) - područnog odjela Međimurske županije tek krajem veljače i tijekom ožujka 2010. došli u priliku proći edukaciju za unos podataka u ARKOD sustav pri APPRRR-u. Uz mene su edukaciju zavšili kolegice Mirjana Bengeri, Suzana Pajić, Valerija Čižmak i Ljiljana Kocen te kolega Marijan Čižmešija, a informatički je sustav za područje Međimurja stavljen u funkciju tek sredinom godine. Zato smo i započeli pozivati poljoprivredna gospodarstva na unos podataka 11. lipnja 2010. godine. Na ispomoć pri unosu ARKOD podataka tek nam je početkom studenoga 2010. godine stigao kolega Vladimir Dolmač iz srodnog ureda Ličko-senjske županije.
No, zanimljivo je da su - i prije nego je ekipa savjetnika iz Međimurja bila uopće upućena na edukaciju - već sredinom veljače lani ministar poljoprivrede i ravnateljica APPRRR-a hrabro najavili da će provedba ARKOD-a uz angažman resursa triju institucija (APPRRR, HPA i tada još HZPSS-a) završiti do kraja 2010. godine!?
Dobre namjere i planove treba uvažavati, no mora se znati koje su bile realne okolnosti. Rukovoditelji područnih odjela po cijeloj Hrvatskoj 19. veljače lani dobili su priopćenje o prioritetima provedbe ARKOD-a, s tabelarnim prikazom iz kojeg je vidljiv planiran unos 164.229 poljoprivredna gospodarstva s cijelog područja Hrvatske tijekom 2010. godine jer se predviđalo izravan angažman 552 službenika iz spomenute tri institucije. Uz malo elementarne matematike, jasno je da je svaki službenik u prosjeku lani trebao u ARKOD inicijalno unijeti 298 poljoprivrednih gospodarstava. No, pogledamo li raspodjelu posla po županijama, onda se vidi i to da su u 11 županija službenici imali i osjetno manje od 300 gospodarstava, a u njih devet i Gradu Zagrebu prosječno je svaki službenik trebao unijeti podatke za 300 ili više PG-a. Sad već možete pretpostaviti o čemu se radi s obzirom na razlike po hrvatskim regijama.
U najnezavidnijem položaju našli su se neposredni operativci u Krapinsko-zagorskoj, Šibensko-kninskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Zadarskoj, Međimurskoj i Varaždinskoj županiji. Unos su iznimno usporavali podaci o usitnjenosti zemljišta i udjelima trajnih ili višegodišnjih nasada (voćnjaka, vinograda, maslinika) u ukupnim županijskim površinama, a to se u jednoj preglednoj tabeli kao specifičnost ne može vidjeti. U tabeli koja prikazuje nacionalnu statistiku tek se razlikuje županiju, broj konzultanata i broj poljoprivrednih gospodarstvava.
Koji je vaš rezultat krajem prošle godine bio u Međimurju, jeste li sustizali kolege po drugim županijama?
Prema podacima samog APPRRR-a, mi smo početkom prosinca lani već u Međimurskoj županiji obradili 1.679 PG-a koji u sustav imaju ucrtanu barem jednu ili više ARKOD parcela, odnosno 63,84%, od ukupno ucrtanih u Međimurju, pri čemu je obuhvaćeno 8.078,04 ha zemljišta, odnosno 60,47% od ukupno ucrtanog poljoprivrednog zemljišta za Međimursku županiju.
U paralenoj aktivnosti, jer svi smo uz taj posao morali održavati i redovnu djelatnost radeći na visokim obrtajima cijelu godinu, kolega M. Čižmešija dodatno je provodio kontrolu finalnih ARKOD podataka na terenu, pa je u listopadu i studenom lani obavljena terenska kontrola na 40 ARKOD parcela.
U široj je javnosti zapravo nepoznato kako izlgeda taj upis u ARKOD, što to podrazumijeva. Baš sa svakim poljoprivrednikom morate uz papire sjesti jedan na jedan...
Nije to samo jedan sastanak jedan na jedan nad papirima... Naime, nas šestero (podsjećam, od početka studenoga dobili smo kolegu Dolmača na ispomoć) kao konzultanti smo od 11. lipnja do 31. prosinca 2010. godine obavili ukupno 2.481 razgovor s poljoprivrednicima (službeni je termin zatvoreni sastanak), što obuhvaća inicijalni upis, ispravak, eliminaciju preklapanja parcela, ali tu je još i 767 sastanaka s ljudima koji su došli i, nakon razgovora, na kraju odustali od unosa u ARKOD.
I sad - ako te podatke usporedimo s nacionalnim planom, u kojem je pred operativnom ekipom pred svega šestero nas u područnom uredu u Međimurju, upis i unos podataka za 6.395 gospodarstava s barem jednom prijavljenom česticom iz Upisnika, vidljivo je da je zadaća ne uspješno završena, nego je obrađeno i značajno više od najsmjelijih planova. Kolegice Bengeri, Pajić, Čižmak i Kocen obavile su svaka od 535 do 700, što zatvorenih sastanaka, što razgovora s onima koji su odustali od upisa. Zbog naputka iz ureda ravnatelja i intenzivnog rada na izvještajno-prognoznim poslovima i organizaciji županijskih manifestacija, osobno sam obavio osjetno manje, ali ipak više od planiranog, više od tri stotine takvih obrada, a kolega Čižmešija skoro četiri stotine. Kolega Dolmač je, otkako je došao na ispomoć, do kraja godine, u osam tjedana, uspio napraviti skoro 50% od godišnjeg plana - 132 obrade!
Iz brojki koje iznosite jasno je da ste morali, kako kažete, raditi na visokim obrtajima, a s obzirom da o unosu u ARKOD ovise i prijave za potpore, hoćete li do kraja veljače stići sve što morate?
To je nezahvalna prognoza. Mi i dalje u područnom uredu od početka 2011. godine upinjemo sve snage na unosu podataka u ARKOD, nastojimo stići planirane rokove, no ne smijemo zaboraviti u nastojanju i pokušajima stići ambiciozne planove na novi Zakon o državnim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju koji jasno govori da je obveza nas zaposlenika, savjetnika HPK-a (ranije HZPSS-a) educirati poljoprivrednike o postizanju uvjeta za sprovođenje dobre okolišne prakse i uvjeta za zaštitu okoliša, zdravlja ljudi, životinja i bilja, a jednako je važno poljoprivrednike upoznati s novim načinom zaprimanja jedinstvenih zahtjeva putem AGRONET-a, pa zatim što donosi uspostava i provedba integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS) kojim se odobravaju, prate i kontroliraju izravna plaćanja PG-ima te na koji način ostvariti potporu iz skupine ruralnog razvoja za integriranu poljoprivrednu proizvodnju.
Na osobnoj razini - kao u slučaju ARKOD-a, to je nemoguće. Kako ste organizirani u tom dijelu posla?
Poljoprivrednike pozivamo na zimska predavanja (jer tako i njima najviše odgovara) koja organiziramo s gradovima i općinama, kao i s organiziranim udrugama poljoprivrednih proizvođača. Kad se jednom svi ti sustavi uhodaju, nadam se da ćemo se vratiti u normalan, podnošljiv radni ritam.
Autor: Marijan Belčić
Izvori
Tagovi