Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Poticaji
  • 15.03.2010.

Ulazak u EU donosi teške promjene

Poljoprivredi u EU više, a seljacima - manje novca

  • 1.616
  • 83
  • 0

Trebate preživjeti još ovu, i iduću godinu, a već 2012. godine dolaze sredstva iz EU-a", poručio je seljacima za nedavnih prosvjeda ministar poljoprivrede Petar Čobanković.

Naviklima na poljoprivredne poticaje kao socijalnu, ne i razvojnu mjeru, seljacima je još jednom izgovoreno ono što su željeli čuti, no pritom im je "zaboravljeno" reći da ulazak u Europu donosi značajne, gotovo brutalne promjene. Gotovo dvadeset godina seljacima se kroz poticaje daje "umjetno disanje", održava ih se na životu, i kupuje uoči parlamentarnih i lokalnih izbora. Država, koja ih je godinama poticala na visoka ulaganja i ulazak u prevelike investicije, morat će im konačno priznati istinu, zbog koje će se mnogi seljaci, ulaskom u Europu, morati prestati baviti poljoprivredom.

"Nemojmo se zavaravati, Hrvatska nikad nije imala prave poljoprivredne proizvođače, niti pravu poljoprivrednu strategiju - ne zna ni s kojim obradivim zemljištem raspolaže, budući da imamo samo procjene koje govore o 1,1 milijuna do 3,2 milijuna hektara. Gotovo 700.000 hrvatskih obitelji posjeduje poljoprivredno zemljište, 190.000 njih je u poljoprivrednom upisniku, a 90.000 ih ima pravo na poticaje. Istovremeno, Njemačka, koja ima 17 milijuna hektara obradivih površina, poticajima pomaže 140.000 poljoprivrednika", kaže poljoprivredni analitičar Stipan Bilić.

U EU se, veli Bilić, teži optimalnoj veličini posjeda od 80 hektara, pa je, kaže, "gospodarski idiotizam" poticati proizvodnju na 10 do 15 hektara, što se u Hrvatskoj čini uoči ulaska u EU, u kojoj takva imanja ne mogu opstati. Štoviše, kod nas ima tek oko pet tisuća imanja površine 10 do 20 ha, ni tisuću onih na više od 20 hektara, ostali su svi mali proizvođači. "Ni u jednoj razvijenoj zemlji državni interes nije podređen sitnom privatnom interesu", napominje Bilić, ističući kako EU programima i europskim novcem treba zadržati ljude na selu, ulažući u kapacitete za preradu poljoprivrednih proizvoda, u drvnoprerađivački sektor i slično, u kojima će ti ljudi raditi, a njihova zemljišta, prodajom, okrupnjavati.

Ne bude li upisan u bazu podataka ARKOD, koja će ubuduće evidentirati stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta na temelju digitalnih ortofoto karata, ni jedan poljoprivrednik ulaskom Hrvatske u EU neće dobiti ni kune poticaja, koji će se, i inače, isplaćivati na temelju veličine obrađenog zemljišta. Promijenit će se i struktura plaćanja poticaja, tako da će se povećati udio sredstava za ruralni razvoj na štetu izravnih plaćanja. Uvjet za dobivanje poticaja više neće biti količina proizvodnje, nego, primjerice, poštovanje ekoloških propisa.

Hrvatska sada poljoprivrednicima isplaćuje 50 posto iznosa poticaja u zemljama EU-a, a cilj je u konačnici, nakon ulaska u EU, na poticaje izdvajati gotovo dvostruko više nego sada, šest milijardi kuna, odnosno oko 800 milijuna eura. Pritom, 373 milijuna eura ići će za direktna plaćanja, a 352 milijuna ruralnom razvoju. Proizvođači pšenice, kukuruza i drugih ratarskih kultura, koje se zadnjih godina poticalo s 2.250 kuna po hektaru, dobivat će od ulaska u EU samo 548 kuna po hektaru, jer EU od Hrvatske traži da se direktna potpora proizvodnji smanji, pa će u 2012. godini Hrvatska za direktne poticaje imati na raspolaganju samo 700 milijuna kuna.

Ulagati u marasku, a ne u pšenicu!?

Što se poljoprivrednih kultura tiče, poljoprivredni analitičar Stipan Bilić upozorava da treba ulagati u naše komparativne prednosti, primjerice marasku, koja najbolje u Europi uspijeva samo na zadarskom području, umjesto u pšenicu, koje najviše proizvodimo i subvencijama najviše potičemo, a nikad neće biti poput pšenice koju proizvode Mađari, ili Rumunji.

Autor: Bojana MRVOŠ PAVIĆ


Tagovi

Poticaji EU regulativa EU standard Arkod Čobanković

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sretan praznik rada. 🙂