Pretraga tekstova
Sa 77,2 milijarde eura (ili oko 18% od ukupnog iznosa u EU) u 2018. godini, Francuska je imala najveći ukupni poljoprivredni output među državama članicama
Posljednji podaci koje je objavio Eurostat pokazuju da je ukupni output odnosno ukupna poljoprivredna proizvodnja u Europskoj uniji iznosila 434,3 milijarde eura u osnovnim cijenama u 2018. godini, što je malo više (za 0,6%) u odnosu na 2017.
U 2018. godini ekvivalent od 58,2% (ili € 252,6 milijardi) proizvedene poljoprivredne proizvodnje potrošeno je na intermedijarnu potrošnju (ulazne robe i usluge), dok je bruto dodana vrijednost (tj. vrijednost proizvodnje umanjena za vrijednost intermedijarne potrošnje) bila ekvivalentna 41,8% (ili 181,7 mlrd. eura) ). Kombinacija ograničenog porasta vrijednosti poljoprivredne proizvodnje i snažnijeg povećanja intermedijarne potrošnje (+ 3,8%) rezultira smanjenjem bruto dodane vrijednosti (-3,5%) koju je poljoprivredna industrija EU ostvarila u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu.
Sa 77,2 milijarde eura (ili oko 18% od ukupnog iznosa u EU) u 2018. godini, Francuska je imala najveći ukupni poljoprivredni output među državama članicama, slijede je Italija (56,9 milijardi eura ili 13%), Njemačka (52,7 milijardi eura ili 12% ) i Španjolska (52,2 milijarde eura ili 12%), Ujedinjenom Kraljevstvo (29,8 milijardi eura ili 7%), Nizozemska (28,2 milijarde eura ili 6%), Poljska (25 milijardi eura ili 6%) i Rumunjska (18,6 mlrd. eura ili 4%).
U polovici država članica EU vrijednost poljoprivredne proizvodnje povećala se u 2018. godini, dok se u ostatku smanjila. Najveći rast, u relativnom smislu, zabilježen je u Sloveniji (+17,9%), ispred Rumunjske (+ 8,0%) i Hrvatske (+ 5,9%). Suprotno tome, vrijednost poljoprivredne proizvodnje smanjila se u Danskoj (-8,9%), Švedskoj (-8,8%) i Litvi (-7,4%). Među državama članicama s najvećom poljoprivrednom industrijom, vrijednost ukupne poljoprivredne proizvodnje povećala se za 5,6% u Francuskoj i za 3,0% u Španjolskoj i Italiji, dok se u Njemačkoj smanjila za 6,3%.
Vrijednost proizvodnje životinja u EU smanjila se za 2,4% u 2018. u odnosu na 2017. godinu. Niža vrijednost u 2018. godini bila je uglavnom zbog pada od 7,4% za svinje, 3,2% za mlijeko i 1% za goveda, uglavnom kao rezultat pada cijena.
Vrijednost proizvodnje usjeva povećala se u EU za 2,7%. Rast je uglavnom posljedica povećanja vrijednosti proizvodnje od 23,7% za vino, 14,2% za grožđe, 11,6% za kukuruz, 8,8% za krumpir i 7,7% za voće.
Iako se vrijednost poljoprivrednih usluga i ostalih poljoprivrednih aktivnosti povećala u 2018. u odnosu na 2017., njihov utjecaj na cjelokupni razvoj poljoprivredne proizvodnje nije značajan.
Poljoprivredni ulazni troškovi u EU (intermedijarna potrošnja) povećani su za 3,8%. To je uglavnom zbog porasta vijednosti od 8,7% za energente i maziva, kao i za 6% za stočnu hranu, iako je to djelomično nadoknađeno smanjenjem cijena gnojiva, sredstava za poboljšanje tla i sredstava za zaštitu bilja.
Izvori
Tagovi
Europska unija Output 2018 Vrijednost proizvodnje Poljoprivredna proizvodnja Slovenija Hrvatska Usluge
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje