Pretraga tekstova
Goveda i ovce česte su žrtve udara groma. U Guinessovu knjigu rekorda, kao najveći broj stoke poginule od udara groma, upisane su Jersey krave u Australiji. Od jednog groma stradalo je 2005. godine 68 grla.
Čak 323 soba stradala su od udara groma u petak, izvijestila je norveška Agencija za zaštitu prirode. Do stradavanja životinja došlo je u privatnom lovnom području na planini Hardangervidda u Norveškoj, a rijetki prirodni masakr već sad se ubraja u najsmrtonosniji udar groma.
Kako prenosi washington post, među stradalim sobovima je bilo 70 mladih, a pet je životinja moralo biti eutanazirano. Uzorci poginulih sobova poslani su na veterinarski institut kako bi se službeno potvrdio uzrok smrti.
"Nikada nismo vidjeli ništa slično ovome", rekao je Kjartan Knutsen iz Agencije navodeći da je navedeno područje u petak pogodilo olujno nevrijeme. "Životinje se drže zajedno tijekom nevremena, a ove je pogodio grom", dodao je.
Goveda i ovce česte su žrtve udara groma. U Guinessovu knjigu rekorda, kao najveći broj stoke poginule od udara groma, upisane su Jersey krave u Australiji. Od jednog groma stradalo je 2005. godine 68 grla. Tri su krave zbog udara ostale paralizirane, no oporavile su se.
Iste je godine, u Južnoj Dakoti, stradala 21 krava. Grom je udario u metalnu hranilicu iz koje su jele. Žrtvama groma nerijetko su i morski lavovi, purani, slonovi, antilope, žirafe te jato od 52 guske u Kanadi 1932.
Inače, udari groma nisu rijetki. Samo ove godine u SAD-u su od udara groma smrtno stradale 32 osobe, a od 2006. do danas 350 osoba. Najveća tragedija zbog udara groma zabilježena i u Guinessu dogodila se 1971. kada je udar srušio avion u Peruu, ubivši pritom 91 osobu.
Foto: Norwegian Environment Agency, Video: euronews
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.