• Konkurentnost poljoprivrednika
  • 11.03.2017. 16:30

U Ukrajini 44 PG-a drži oko 4 milijuna hektara

Glavna direktorica Odjela za poljoprivredno savjetovanje Europske banke za obnovu i razvoj, Victoria Zinchuk o poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Foto: bigstockphoto.com, Yanosh Nemesh
  • 8.543
  • 457
  • 0

"Ne mogu vas na suradnju natjerati birokracija i Vlada, pa čak vas ne mogu dovoljno motivirati ni Programi ruralnog razvoja, jer vi ste ti koji se morate aktivirati i nešto poduzeti", izrekla je na 2. Nacionalnoj poljoprivrednoj konferenciji Slavonika Victoria Zinchuk, glavna direktorica Odjela za poljoprivredno savjetovanje Europske banke za obnovu i razvoj, London.

Prosječna veličina farme u RH 5,5 ha, u EU 14

99% poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj su obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Prema javno dostupnim podatcima prosječna veličina hrvatske farme je 5,5 ha. Što je to u usporedbi s hektrima u Europskoj uniji gdje je prosječna veličina farme 14 ha? Kako konkurirati Europi kad u samome startu u prosjeku ima gotovo tri puta veću farmu od naše?

Poljoprivrednici Europske unije surađuju

Poljoprivrednici Europske unije osim što se mogu pohvaliti većim farmama, imaju i još jednu prednost, a to je da su navikli na udruživanje. Ondje je, naime, vrlo malo onih koji ne surađuju upravo stoga jer shvaćaju da ako žele daleko stići, ne smiju nastupiti samostalno, nego u grupi.

U Ukrajini 44 vrhunska PG-a drže zajedno oko 4 milijuna hektara

Što Hrvatska u ovom trenutku proizvodi? Žitarice od kojih većina čine kukuruz, pšenica i pir koje isto tako poizvode i mnoge EU članice, ali i druge zemlje. Uzmimo sada za primjer Ukrajinu, jednog od najvećih proizvođača pšenice i kukuruza gdje 44 vrhunska poljoprivredna gospodarstva "drže pod vlastitom kontrolom" oko 4 milijuna ha površine. Ukupna prodaja sa ovih gospodarstva na godišnjoj razini broji 10 milijardi eura.

"Tamošnji proizvođači proizvode iste kulture (kukuruz i pšenicu) kao i mi, a mogu se pohvaliti veličinama farme od 30.000 pa sve do do 400.000 ha. Ako usporedimo prosječnu veličinu hrvatske farme s ukrajinskom, kako im konkurirati?", pita se Zinchuk.

Ako postoji pravi trenutak, sada je vrijeme da hrvatski poljoprivrednici počnu strateški razmišljati o tome što je dobro proizvesti kako bi se mogli natjecati s tako velikim gospodarstvima koje podržava i sustav poticaja. Moraju donijeti odluku što je to što nije dobro proizvoditi kako bi se mogli osloniti na vlastite konkurentske prednosti koje se u odnosu na Ukrajinu vidno razlikuju.

Većina proizvodnje ne pakira se u Hrvatskoj

"Hrvatski se poljoprivrednici bave proizvodnjom žitarica u visini od 70%. Većina proizvodnje ne pakira se u Hrvatskoj, nego se preprodaje u drugim državama gdje se domaći proizvodi miješaju s proizvodima iz drugih zemalja, npr. ukrajinskim.

Ograničeno znanje

Ograničeno je znanje koje stoji poljoprivrednicima na raspolaganju. Pomoć Savjetodavne službe nije dovoljna. Sve što poljoprivrednici sami čine, nije dovoljno. Nužno je hitno povezivanje domaćih proizvođača sa Savjetodavnom službom kako bi od iste mogli dobiti konkretne savjete na osnovu kojih će saznati koje su aktivnosti u poljoprivrednom sektoru u ovo vrijeme najpotrebnije.

Podatci o organskim proizvodima, proizvodima visoke dodane vrijednosti i o raznim novim proizvodima koje mladi gospodarstvenici mogu proizvoditi, a zbog neupućenosti stoje neiskorištenim, isto su ograničeni. Upoznati smo i s nedostatkom vještina i kapaciteta u marketinškim kampanjama zbog čega je zaključak da se borimo s veoma ograničenim fokusom privatnog sektora i akademije, fokusom koji ne donosi rješenja za probleme.

Ulazne cijene su visoke, a tržišne niske

Vlada i država ne čine dovoljno za našu poljoprivredu. Ulazne cijene su visoke, a tržišne niske. Upravo stoga, umjesto da se bavimo time koliko Vlada treba subvencionirati proizvodnju koja nije konkurenta, trebamo se usmjeriti na to što Vlada može učiniti kako bi se uspješno poslovno razvijali. Kakvu infrastrukturu Vlada može stvortiti nama kako bismo se poboljšali? Kakve nam informacije Vlada može ponuditi da se uspješnije razvijamo?

Uzmimo sada za primjer Italiju. Talijanski poljoprivrednik koji želi diverzificirati svoju djelatnost ima pristup svim tečajevima koje organiziraju općine, pri čemu se koriste mjesna ili sredstva EU. Upravo na tim tečajevima talijanski poljoprivrednici usvajaju znanja kako na najbolji mogući način proizvesti sir, vino ili neki drugi proizvod. Upravo tako usvajaju znanja i kako animirati agrikulturni turizam te bolje upravljati svojim poslom i poslovanjem", dodaje Victoria.

Suradnja nudi poteškoće, ali i mogućnosti

Kako bi naši poljoprivrednici bili konkurentniji, moraju surađivati. Istina je, suradnja nudi poteškoće, ali isto tako nudi i mogućnosti. Ako se desetak i više poljoprivrednika udruži, lakše će pripremati prodaju svojih proizvoda na novim tržištima, smišljati nove načine ambalažiranja proizvoda, dopunjavati i razvijati međusobna znanju te učiti kako pristupiti online novim klijentima i kako doći do neophodnih podataka o crpljenju sredstava iz Europske unije.

Sa 16 milijuna turista dolazi i 16 milijuna mogućnosti

Hrvatska ima oko 4 milijuna stanovnika, te oko 16 milijuna turista na godišnjoj razini. Mislite li, doista, da turisti u našim krajevima žele jesti proizvode koji su uvezeni iz Turske, Makedonije, Grčke ili neke druge zemlje? Turisti žele domaće proizvode, proizvode s deklaracijom. Upravo stoga, nužno je raspolagati infrastrukturom kako bi se proizvodi na što adekvatniji način mogli dostaviti kupcima.

Mogućnosti koje dolaze sa "16 milijuna turista", domaćim proizvođačima pružaju znakovite mogućnosti kako bi se razlikovali od konkurenata i kako bi počeli proizvoditi one proizvode koji će donositi maksimalnu dodanu vrijednost.

Mogućnosti organske proizvodnje

"Organska proizvodnja u tržišnim nišama nije namijenjena svima, kada govorimo o poljoprivrednicima jer je za nju potrebito odvojiti puno vremena i novca, no ista nudi više marže po čestici, što znači da tvrtka koja raspolaže sa 30.000 ili 100. 000 ha neće biti zainteresirana za ovu nišu proizvodnje, zbog čega mali proizvođači ovdje ostvaruju komparativnu prednost. S malim farmama, puno su bliže potencijalnim kupcima te upravo stoga, mogu ponuditi kvalitetne, karakteristične i drugačije proizvode od konkurencije.

Što je dobro i korisno proizvoditi? Gdje to i kako prodavati? Hoće li Vam Vlada i savjetodavne organizacije pomoći kao što su pomogli Ukrajini gdje je održana konferencija na kojoj se govorilo o proizvodnji bobičastog voća. Na njoj je nazočilo oko 400 poljoprivrednika od kojih je 50% njih iduće godine zasadilo nove nasade. Na žalost, očekivana cijena je pala u odnosu na ranije razdoblje jer su se počele intenzivno saditi jednake kulture. U tom trenutku su, na scenu nastupile velike prerađivačke tvrtke koje su prepoznale šansu - prodavanje u zaleđenom obliku ili kao prerađevine", poručuje Victoria Zinchuk.

Foto: bigstockphoto.com, Yanosh Nemesh


Tagovi

Slavonika Tomislav Tolušić Poljoprivredni fakultet u Osijeku Financiranje Ukrajina Konkurentnost


Autorica

Roberta Kljenak

Više [+]

Roberta je dvostruka magistrica u području poljoprivrede. Obožava pisanje i fotografiju! Dobitnica je dekanove nagrade za najbolje studente, predavačica na brojnim poljoprivrednim kongresima i nezaposlena profesorica.