• Štete od suše
  • 31.08.2012.

U Slavoniji i Baranji štete od suše veće od milijardu kuna

Spaljeno je sve od kukuruza i povrtnih kultura do višegodišnjih nasada

Foto: Zlatko Pavošević
  • 413
  • 20
  • 0

Dugotrajno sušno razdoblje, ekstremno visoke temperature i nedostatak oborina u srpnju i kolovozu zahvatili su cijeli istok Hravtske - područje koje administrativno pokriva pet slavonskih županija.

Izravna su posljedica toga velike štete na poljoprivrednim usjevima, naročito kukuruzu, ali i soji, šećernoj repi, suncokretu, krmnim i povrtnim kulturama te višegodišnjim nasadima. Prva izvješća govore o procijenjenoj ukupnoj šteti od gotovo 1,2 milijarde kuna. Najveća je šteta u Osječko-baranjskoj županiji - 513 milijuna kuna, ali i najmanja od 53 milijuna u Požeško-slavonskoj zvuči jednako zabrinjavajuće.

A stanje usjeva u trenucima kada županijska povjerenstva za procjenu štete obilaze terene sve je drugo nego optimistično. Temperature i u tlu i u zoni korijena popele su se i do 37 stupnjeva Celzijevih, uslijed toga zaustavljeni su svi procesi tako da biljka nije u stanju uzeti vodu koje možda negdje još i ima. Rezultat je vidljiv - potpaljen kukuruz s malim i uvrnutim kipovima.

Jednako loše prolaze i ostali usjevi koji sazrijevaju prije vremena, a velike se štete bilježe i na krmnim kulturama te povrću. Uslijed nastavka sušnog i vrućeg razdoblja i na vinovoj lozi, gdje su do sada bilježene najmanje štete, bobe su manje, a time i očekivani urod.

Stradale i travne smjese

Ako bismo pokušali sumirati - šteta nastala na kukuruzu kreće se u rasponu od 30 do 90 posto s prosječnim postotkom oštećenja 60 posto. Na sjemenskom kukuruzu šteta se kreće u rasponu od 80 do 100 posto, s prosječnim postotkom oštećenja 80 posto. Toliko se kreće i šteta na kukuruzu za silažu. Na soji je u rasponu od 20 do 60 posto s prosjekom oštećenja 50 posto, na suncokretu se šteta kreće u rasponu od 10 do 50 posto pa je prosječna šteta 30 posto. Na šećernoj repi šteta se kreće u rasponu od 20 do 60 posto s prosječnim postotkom oštećenja 40 posto te na djetelinsko-travnatim smjesama gdje je prosječni postotak oštećenja 80 posto. Iz tih razloga župani svih slavonskih županija donijeli su odluke o proglašenju elementarnih nepogoda za područja svojih županija. Prema prvotnim izvještajima, u Vukovarsko-srijemskoj županiji ukupno su 4.532 fizičke osobe i 214 pravnih osoba prijavile štetu na 75 tisuća hektara poljoprivrednih površina, a prve procjene govore da šteta iznosi 380 milijuna kuna.

Pogled u nebo i prema državi

Ukupna materijalna šteta na području Brodsko-posavske županije u ovom trenutku procjenjuje se na 205,5 milijuna, ukupna šteta na poljoprivrednim kulturama zasijanim u proljetnoj sjetvi 2012. godine na području Osječko-baranjske županije prema prvom priopćenju procjenjuje se na 513.975.073 kuna, a u Požeško-slavonskoj 53,1 milijuna. Naposljetku, u Virovitici, sjedištu Virovitičko-podravske županije, procijenjena je šteta 200 milijuna kuna.

Sada ostaje onaj tehnički dio, procjenu štete od elementarne nepogode obavit će općinska, odnosno gradska povjerenstva za procjenu šteta. Nakon toga procjena se dostavlja županijskom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, koja će temeljem tih izvješća Državnom povjerenstvu za elementarne nepogode podnijeti zahtjev za ublažavanje posljedica od elementarne nepogode. Taj je rok najkasnije do 21. rujna.

Autor: Dario KUŠTRO

Foto: Zlatko Pavošević


Tagovi

Štete od suše Procjena štete Poljoprivredni usjevi