Pretraga tekstova
U teoriji, izmjena Pravilnika o evidenciji zemljišta zvuči kao logičan potez. No što s nepravilnostima koje se događaju u praksi?
Ministar Tolušić je prije dva dana izjavio kako će svi oni koji su na osnovu izjava upisali zemljište ostati bez potpora na godinu, dvije ili tri - ovisno o visini potpore.
S terena dobivamo zabrinute upite poljoprivrednika. Donosimo samo jednu od njihovih priča. "Obrađujemo zemljište preko 20 godina - koje je prije bilo u korovu. Tata i ja smo to u početku sve lijepo iskrčili, doveli ajmo reć u nekakvo pristojno stanje. Prije nekih pet godina htio sam upisati zemljište u ARKOD, rečeno mi je nek donesem ugovore.
Ja to u tom trenutku nisam mogao jer nije prošla izmjera u mojoj općini te se ne zna tko je vlasnik tih parcela. Onda su mi rekli neka pokrenem izmjeru sam o svom trošku, da se utvdi tko je vlasnik te se s tim vlasnikom pokušam dogovoriti. To je bila nemoguća misija te sam ja odustao od toga upisivanja. Međutim prošle godine izašle su te izjave i ja sam tu zemlju koju obrađujem preko 20 godina upisao u poticaj", priča nam jedan od proizvođača iz Đakova koji se bavi ekološkim uzgojem ovaca i žitarica.
Ova situacija za njega znači veliki rizik, jer bi naš mladi poljoprivrednik kao i mnogi drugi, mogao ostati bez potpore za cijeli OPG. Postavlja se pitanje koliko se još ovakvih primjera nalazi na terenu? Izjednačavaju li se oni s onima koji su upisali zemljište i uopće ga ne misle obrađivati?
Foto: Hrvoje Čvangić
Tagovi
Evidencija zemljišta ARKOD Vinko Sičaja
Autorica
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
Josip Ivić
prije 8 godina
Đuro, puši karu mom drugaru
Ivan Tvrdojević
prije 8 godina
vlatko je sa velikim osjećajem za pravdu otvorio "pandorinu kutiju" a vidjet ćemo kako i sa kojim osjećajem će tolušić zatvoriti