Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gljive
  • 17.11.2009.

Turisti berači gljiva

»Juriš« berača gljiva na goranske šume. Mnogi turisti-berači gljiva unajmljivali su ovoga ljeta i jeseni vikendice na više dana, pa čak i tjedana, u kojima su onda svakodnevno sušili ubrane gljive

  • 2.015
  • 93
  • 0

Tartufi nisu jedina gljiva koja se ilegalno iznosi iz Hrvatske, jer ove jeseni šume Gorskoga kotara bile su pod svakodnevnom opsadom talijanskih i slovenskih berača gljiva. Tu invaziju stranih berača, ali i domaćih, nedavno je nakratko zaustavio tek snijeg i niske temperature.
Ove se jeseni kilogram svježih vrganja u Hrvatskoj prodavao po cijeni od 80 do 200 kuna, a za kilogram sušenih treba platiti od 1000 do čak 2000 kuna, što je do sada rekordna cijena. Od vrganja su dvostruko skuplje, primjerice, lisičice i blagve, a skuplje su i crne trubače. Inače, od deset kilograma svježih vrganja dobije se kilogram sušenih. U Italiji je cijena tih gljiva skoro dvostruko viša nego kod nas. Zato ne čudi što su mnogi talijanski turisti-berači gljiva u Gorskom kotaru ovoga ljeta i jeseni u velikom broju unajmljivali vikendice na više dana, pa čak i tjedana, u kojima su onda svakodnevno sušili ubrane gljive. Tako osušene gljive lako je prenijeti preko granice, jer je u tom slučaju njihova težina i volumen deseterostruko manji nego kada je riječ o svježim plodovima.

Da talijanski berači gljiva nemaju mjeru u svome haračenju po goranskim šumama, posvjedočio je i poznati goranski proizvođač prirodnih likera, rađenih isključivo od goranskoga ljekovitog bilja, Vid Arbanas. On je osobno sreo talijanske 'turiste' koji su u potragu za goranskim vrganjima došli s kombi-vozilom u kojem su imali, ni manje ni više, nego hladnjak zapremine 500 litara u koji su trpali svježe vrganje! To očito govori da je nezakonito branje gljiva u našim šumama odavno postalo iznimno unosan i dobro uhodan biznis, a da od toga Hrvatska apsolutno nema nikakve koristi, odnosno, štoviše, da trpi velike štete zbog uništavanja i nekontroliranog branja ne samo gljiva, nego i drugih šumskih plodina i ljekovita bilja u našim šumama.

Nezamislivo je da se naše šume može tako nekontrolirano pljačkati, što nikako nije moguće, na primjer, u Sloveniji gdje u šumu ne smijete ući ako se pri tome niste javili lugaru. Arbanas kaže da Slovenci preko Kupe prelaze čamcima kako bi kod nas brali gljive, zatim se s tim ilegalnim 'ulovom' vraćaju u Sloveniju, a da ih pri tome nitko ne ometa.
Talijani koji u iznajmljenim goranskim vikendicama suše vrganje nerijetko tu gljivu nakon sušenja samelju, što čine posebice i s crnim trubačama, jer ih je tako još lakše prenijeti preko granice.

Slovenci inače slove kao najfanatičniji berači gljiva u Europi, a da bi se taj njihov 'nacionalni sport' stavio pod kontrolu, svojedobno je slovenski političar Zmago Jelinčič predlagao da se za berače gljiva uvedu vinjete, kao što je to slučaj u Austriji.
S obzirom na to da su goranske šume ove jeseni bile pod opsadom cijele vojske domaćih i stranih berača, dijeljeni su leci u kojima se iste poziva da se prije ulaska u šumu prijave lokalnim šumarijama, što je u određenoj mjeri imalo efekta, ali nitko nije pretjerano ozbiljno shvatio taj poziv na uvođenje reda pri branju gljiva. Ako je suditi prema navedenom, Hrvatska je prema turistima najgostoljubivija zemlja u Europi, ali istodobno sve to govori koliko nam je još uvijek na niskoj razini svijest o potrebi zaštite naše flore i faune.

Na dan dva kilograma

U Hrvatskoj je zakonom dopušteno na dan za osobne potrebe ubrati dva kilograma gljiva, a isto vrijedi i u Sloveniji. Također, iz Hrvatske je dopušteno za osobne potrebe iznijeti 10 dekagrama podzemnih gljiva (tartufa) i dva kilograma nadzemnih. Primjerice, u Švicarskoj za osobne potrebe u vlastitoj šumi može se ubrati kilogram gljiva, a ako berača uhvate sa samo nekoliko dekagrama gljiva više, mora platiti kaznu od 500 eura!

Osim gljiva, ugroženo i ljekovito bilje

Osim neodgovornim beračima gljiva, naše šume prepuštene su na milost i nemilost i skupljačima raznog ljekovitog bilja. Arbanas napominje da su goranske šume, livade i oranice prepune rupa, i one u privatnom i one u vlasništvu države i lokalne zajednice, koje iza sebe ostavljaju tragači za ljekovitim korijenjem. Arbanas kaže da se korijen ne smije iskopati cijeli, nego samo djelomično, jer se jedino na taj način može obnoviti, a biljka ponovo narasti. Međutim, nestručni i pohlepni berači iskopaju uglavnom cijeli korijen, pa se zato ne treba čuditi što je, primjerice, u Gorskom kotaru nestalo arnike, inače otrovne, ali i ljekovite biljke.

Autor: Damir Herceg


Tagovi

Gljive Ljekovito bilje Berba

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Danas samo Baranja. Press tour, a gdje ste vi? 🙂🚜🍅🌽🍇