Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gljive
  • 17.11.2009.

Turisti berači gljiva

»Juriš« berača gljiva na goranske šume. Mnogi turisti-berači gljiva unajmljivali su ovoga ljeta i jeseni vikendice na više dana, pa čak i tjedana, u kojima su onda svakodnevno sušili ubrane gljive

  • 2.236
  • 93
  • 0

Tartufi nisu jedina gljiva koja se ilegalno iznosi iz Hrvatske, jer ove jeseni šume Gorskoga kotara bile su pod svakodnevnom opsadom talijanskih i slovenskih berača gljiva. Tu invaziju stranih berača, ali i domaćih, nedavno je nakratko zaustavio tek snijeg i niske temperature.
Ove se jeseni kilogram svježih vrganja u Hrvatskoj prodavao po cijeni od 80 do 200 kuna, a za kilogram sušenih treba platiti od 1000 do čak 2000 kuna, što je do sada rekordna cijena. Od vrganja su dvostruko skuplje, primjerice, lisičice i blagve, a skuplje su i crne trubače. Inače, od deset kilograma svježih vrganja dobije se kilogram sušenih. U Italiji je cijena tih gljiva skoro dvostruko viša nego kod nas. Zato ne čudi što su mnogi talijanski turisti-berači gljiva u Gorskom kotaru ovoga ljeta i jeseni u velikom broju unajmljivali vikendice na više dana, pa čak i tjedana, u kojima su onda svakodnevno sušili ubrane gljive. Tako osušene gljive lako je prenijeti preko granice, jer je u tom slučaju njihova težina i volumen deseterostruko manji nego kada je riječ o svježim plodovima.

Da talijanski berači gljiva nemaju mjeru u svome haračenju po goranskim šumama, posvjedočio je i poznati goranski proizvođač prirodnih likera, rađenih isključivo od goranskoga ljekovitog bilja, Vid Arbanas. On je osobno sreo talijanske 'turiste' koji su u potragu za goranskim vrganjima došli s kombi-vozilom u kojem su imali, ni manje ni više, nego hladnjak zapremine 500 litara u koji su trpali svježe vrganje! To očito govori da je nezakonito branje gljiva u našim šumama odavno postalo iznimno unosan i dobro uhodan biznis, a da od toga Hrvatska apsolutno nema nikakve koristi, odnosno, štoviše, da trpi velike štete zbog uništavanja i nekontroliranog branja ne samo gljiva, nego i drugih šumskih plodina i ljekovita bilja u našim šumama.

Nezamislivo je da se naše šume može tako nekontrolirano pljačkati, što nikako nije moguće, na primjer, u Sloveniji gdje u šumu ne smijete ući ako se pri tome niste javili lugaru. Arbanas kaže da Slovenci preko Kupe prelaze čamcima kako bi kod nas brali gljive, zatim se s tim ilegalnim 'ulovom' vraćaju u Sloveniju, a da ih pri tome nitko ne ometa.
Talijani koji u iznajmljenim goranskim vikendicama suše vrganje nerijetko tu gljivu nakon sušenja samelju, što čine posebice i s crnim trubačama, jer ih je tako još lakše prenijeti preko granice.

Slovenci inače slove kao najfanatičniji berači gljiva u Europi, a da bi se taj njihov 'nacionalni sport' stavio pod kontrolu, svojedobno je slovenski političar Zmago Jelinčič predlagao da se za berače gljiva uvedu vinjete, kao što je to slučaj u Austriji.
S obzirom na to da su goranske šume ove jeseni bile pod opsadom cijele vojske domaćih i stranih berača, dijeljeni su leci u kojima se iste poziva da se prije ulaska u šumu prijave lokalnim šumarijama, što je u određenoj mjeri imalo efekta, ali nitko nije pretjerano ozbiljno shvatio taj poziv na uvođenje reda pri branju gljiva. Ako je suditi prema navedenom, Hrvatska je prema turistima najgostoljubivija zemlja u Europi, ali istodobno sve to govori koliko nam je još uvijek na niskoj razini svijest o potrebi zaštite naše flore i faune.

Na dan dva kilograma

U Hrvatskoj je zakonom dopušteno na dan za osobne potrebe ubrati dva kilograma gljiva, a isto vrijedi i u Sloveniji. Također, iz Hrvatske je dopušteno za osobne potrebe iznijeti 10 dekagrama podzemnih gljiva (tartufa) i dva kilograma nadzemnih. Primjerice, u Švicarskoj za osobne potrebe u vlastitoj šumi može se ubrati kilogram gljiva, a ako berača uhvate sa samo nekoliko dekagrama gljiva više, mora platiti kaznu od 500 eura!

Osim gljiva, ugroženo i ljekovito bilje

Osim neodgovornim beračima gljiva, naše šume prepuštene su na milost i nemilost i skupljačima raznog ljekovitog bilja. Arbanas napominje da su goranske šume, livade i oranice prepune rupa, i one u privatnom i one u vlasništvu države i lokalne zajednice, koje iza sebe ostavljaju tragači za ljekovitim korijenjem. Arbanas kaže da se korijen ne smije iskopati cijeli, nego samo djelomično, jer se jedino na taj način može obnoviti, a biljka ponovo narasti. Međutim, nestručni i pohlepni berači iskopaju uglavnom cijeli korijen, pa se zato ne treba čuditi što je, primjerice, u Gorskom kotaru nestalo arnike, inače otrovne, ali i ljekovite biljke.

Autor: Damir Herceg


Tagovi

Gljive Ljekovito bilje Berba

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Što će Brad pit' na ovogodišnjem Oskaru?

Brad Pitt nije nominiran ni za jednu nagradu na ovogodišnjem Oskaru, ali i dalje ima važnu ulogu na ovoj ceremoniji. Njegov zadatak je osvježiti goste i to - šampanjcem....

Više [+]