Pretraga tekstova
Turci u Prištini otvorili Balkans Expo-Free Zone, najveći poljoprivredni centar na Balkanu!
U Prištini je otvoren Privredni centar za sektor poljoprivrede Balkans Expo-Free Zone, čiji je investitor turska firma Ahas energy. Radi se o jednom od najvažnijih turskih ulaganja u poljoprivredu, koja se na Kosovu smatra najperspektivnijom granom tamošnjega gospodarstva. Centar je nalazi u predgrađu Prištine i u krugu od 1,5 kilometra, oko njega posluje pet najvećih trgovačkih centara. Objekat ima površinu od 6.000 zatvorenog i 5.000 kvadratnih metara otvorenog prostora.
Agim Myftiu, koordinator projekta Balkans Expo-Free Zone, koji je ujedno i predsjednik Upravnog odbora Fondacije proizvođača i biznisa Kosova BIKOS, ističe da je nacrt projekta napravljen u saradnji s Privrednom komorom Kosova te da će u novom poslovnom objektu biti smještena predstavništva stotinjak tvrtki iz Turske i zemalja Balkana, koje će plasirati svoje proizvode na kosovsko i balkansko tržište.
Dodao je kako će tu poljoprivrednici imati sve pri ruci, od sjemenskog materijala do poljoprivredne mehanizacije i strojeva, a u planu je i otvaranje laboratorija za ispitivanje zemljišta i kvalitete poljoprivrednih proizvoda.
Agim Myftiu je, kako prenosi portal sandzakpress.net istaknuo kako je ovo jedan poticajni kamen temeljac za dalju proizvodnju turskih proizvoda na kosovskom tlu. To znači da će iz Turske dolaziti poluproizvodi, finalizirati se na Kosovu te odatle plasirati na europsko tržište pod oznakom Made in Kosovo, jer je poznato, kaže Myftiu, da Kosovo sigurnim i laganim koracima ide prema Europskoj uniji. Inače, turska tvrtka Ahas energy, svjetski je poznata po istraživanju termalnih i mineralnih voda čime će se baviti i na Kosovu, u suradnji sa stručnjacima Poljoprivrednog fakulteta, Univerziteta u Prištini.
Za poljoprivredu, osim sjemena, najvažnije su energija i topla voda. Turci će tako omogućiti stanovnicima Kosova da usred zime imaju svježe povrće, jagode, maline i slično voće, koje će se uzgajati pod plastenicima i staklenicima, ukoliko se osigura potrebna energija. Kako se planira, Centar će s pola kapaciteta početi raditi tokom prvog tromjesječja slijedeće godine, a punim kapacitetom u lipnju 2016.
Turska je inače, treći po redu trgovinski partner Kosova, a ukupni trgovinski obujam između nje i Kosova, u 2014. godini, iznosi 248 milijuna eura. Također, na Kosovu posluje 508 turskih tvrtki koje se bave raznim gospodarskim djelatnostima i u kojima je zaposleno oko 7.000 tamošnjih radnika.
Foto: pixabay.com
Tagovi
Priština Balkans Expo-Free Zone Ahas energy Turska Kosovo Agim Myftiu BIKOS Balkan Poluproizvodi Europsko tržište Balkan
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.