• Tržište hrane
  • 28.03.2013.

Tuđe poštuj svoje kupuj

Okrugli stol Zbora agro-novinara HND-a o trgovanju hranom nakon ulaska u EU

  • 346
  • 38
  • 0

Na okruglom stolu Zbora agro-novinara HND-a na čelu s Martinom Vukovićem, a na temu Tržište hrane nakon ulaska Hrvatske u EU diskusija brojnih sudionika vodila se uglavnom u smjeru, kako što bolje i više plasirati vlastite, a što manje trošiti hrane iz drugih zemalja. U tom smislu istaknuti su poznati problemi da nekih roba nemamo dovoljno, a u nekima nismo konkurentni. Gotovo svi predstavnici proizvođača istakli su PDV kao rezervu za smanjenje cijena. Istaknuti voćar i promicatelj voćarstva Frane Ivković je uz smanjenje PDV naglasio potrebu za novim voćnjacima i efikasnijim tehnologijama, a veliko novo tržište direktor Croatiastočara Branko Bobetić označio je kao veliki izazov za hrvatsku prehrambenu proizvodnju, ali i dvosjekli mač slobodnoga tržišta.

Iako je zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol istakla da nema više uvoza i granica, preskupa hrvatska košarica će se i dalje puniti tamo gdje je jeftinije. Pa što je onda činiti državi, a što domaćim proizvođačima i potrošačima.

Istaknimo samo neke opće probleme vezane za konkurentnost: nije jeftinije ono što manje košta, nego ako je kakvoća zadovoljavajuća za tu cijenu, dakle potrebna je edukacija potrošača. Država može potaknuti sustavan rad inspekcija da spriječe podvale s uvoznom hranom, ali i usmjere domaće proizvođače na potrebnu kakvoću. Potrošači trebaju jačati nacionalnu potrošačku svijest, pa kupujući i skromnije ali domaće. Zar nije bolja neretvanska lubenica ubrana jučer nego neka uvozna stara mjesec dana.

Prijeti i sivo tržište, ali kupac mora biti sposoban prepoznati primjerice meso, ali i proizvođači domaćeg mesa i druge važne hrane udružiti se u organizacije koje će biti ekonomičnije i planski zadovoljavati bar domaće potrebe.

Evo što nas uči Europa: još u doba Beatlesa i šverca traperica od stranih gostiju dobio sam kišobran. Naglasili su kako ima 10 a ne osam žica ističući klasu u koju spada. Današnji „brendovi“ i nova situacija koja će donesti samo više cijene, primorat će nas da kao potrošači opet naučimo što je to koža, vuna, pamuk, svila, i td, ili da bar naučimo čitati deklaracije (i najsitnijih slova), a lipice i kuniće da čuvamo s kobrom u džepu.

A, do sada strancima, a od ljeta bogatijim susjedima iste zajednice, da ponudimo i prodamo autohtone i autentične hrvatske proizvode, bilo kroz turizam, ugostiteljstvo, ciljano šopingiranje ili da ih vozimo na njihovo tržište. Za ovo prvo, primjerice s maslinovim uljem, treba znati da fino domaće mora biti i laboratorijski ispravno i u čistome inoxu i klimi do 20 stupnjeva i id. Za drugo su potrebne količine iznad kojih veliko tržište uopće ulazi u aranžmane.

Za početak bi neko od ministarstava moglo provesti anketu među djecom i mladeži koliko poznaju i jesu li uopće probali naše prehrambene adute.

Autor: Rajko Polić


Tagovi

Zbor agr-novinara Hrana EU Tržište hrane


Autor

Rajko Polić

Novinar HND-a od 1973. Studirao filozofiju u Zagrebu, poljoprivredu u Križevcima, profesionalni novinar - reporter u Večernjem listu 30 godina, sudjelovao u pokretanju prvog specijaliziranog priloga Vrt

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi