Traktori u Hrvatskoj: Mnogi se modeli više i ne proizvode, u prosjeku im je 40+ godina

"Kad god se u Hrvatskoj pripremaju natječaji za EU potpore poljoprivredi, javlja se staro pitanje, treba li nam uopće više traktora? Kritičari tvrde da je voznog parka dovoljno, a opet se predlažu ograničenja: jedan traktor po zahtjevu, potpora do 500 eura po konjskoj snazi i vezivanje snage stroja uz obrađivanu površinu. No, statistika i praksa pokazuju da Hrvatska ne samo da nema previše traktora, nego ima premalo modernih strojeva", upozorava Franjo Dominković, potpredsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u Hrvatskoj.

Kaže, na kraju 2024. godine u Hrvatskoj je bilo registrirano 147.943 traktora, od čega je čak 12.631 quad. To znači da stvarni broj traktora iznosi 135.312. Usporedbe radi, Austrija ima 486.925, tri i pol puta više nego mi. Samo u pokrajini Niederösterreich registrirano ih je gotovo isto koliko u cijeloj Hrvatskoj.

Situaciju, kaže, dodatno otežava činjenica da je prema podacima Centra za vozila 126.156 traktora starije od 10 godina, dakle čak 85%.

Starije od 10 može značiti i 50 godina

"Starije od 10 znači da ih ima i iznad 50 godina starosti budući smo i takve nabavljali na EU tržištu ili drugima, uz korištenje EU potpora. a moja osobna procjena je da prosječna starost prelazi 40 godina", opisuje stanje.

Dominiraju pritom marke koje se više ne proizvode. Odnosno, u strukturi naših traktora prevladavaju IMT-i s oko 46.000 traktora ili 38%, Zetori s oko 12.000 komada ili 10% Ursusi sa 6.600 kom ili 5,5 % te Torpedo, Univerzal, Štore, Belarus, Tomo Vinković i Rakovica.

"Oni ukupno čine više od 65% ili oko 88.000 komada. Prethodno navedenih traktora, osim nešto Zetora, u Austriji nema", uspoređuje Dominković.

Podaci o novoregistriranim traktorima od 2005. do 2025. jasno pokazuju trendove na tržištu:

• Zetor, nekad najzastupljeniji, pao je s 160 prodanih traktora u prvih osam mjeseci 2005. na svega jedan traktor u istom razdoblju 2025.
• Belarus je u 2005. godini imao 113 novih registracija, a u 2018. rekordnih 223, no od 2020. praktički nestaje s tržišta.
• John Deere i Fendt su oscilirali, John Deere je 2019. dosegnuo 147 registracija, ali 2025. bilježi tek 33. Fendt je, primjerice, 2024. isporučio 63 traktora, a ove godine pao na 20.
• Istodobno Claas, nakon što je u cijeloj 2024. zabilježio prodaju od 37 traktora, u ovoj godini bilježi znatni porast s obzirom da do 31. kolovoza ima novoregistrirana 54 vozila.
• Veliki rast u novije vrijeme bilježe manji i cjenovno pristupačniji brendovi: Armatrac (18 traktora u prvih osam mjeseci 2025.), Sonalika (54), Lamborghini (79) i Kubota (30).
• Novi igrači poput Fortraka (6 komada u 2025.) ili TYM-a (4) također pokazuju da tržište traži alternativu skupim zapadnim strojevima.

Ukupan broj registracija pokazuje da se tržište značajno smanjilo u odnosu na sredinu 2000-ih. Primjerice, 2007. godine registrirano je 1.163 traktora, a 2019. čak 1.296. No, u prvih osam mjeseci 2024. prodano je samo 581 traktor, najmanje u posljednjih osam godina. Tek 2025. brojka je blago porasla na 666.

I 30 posto potpore je dovoljno onome koji ozbiljno radi, kažu prodavatelji mehanizacije

"Unatoč tom porastu, Hrvatska je i dalje daleko od europskog prosjeka. U Austriji je u prvih osam mjeseci ove godine registrirano 2.872 novih traktora, a u Sloveniji 527 u prvih šest mjeseci i nećemo ih stići ove godine. Unatoč tome što je kod nas prodaja povećana, a kod njih u padu!", kaže Dominković.

Daleko od napretka u poljoprivedi

Iz Udruge prodavatelja upozoravaju i da se, kada se limitira cijena na 500 €/KS, ograničava tehnička i tehnološka izvedba i opremljenost traktora. Ovakve limite bi, kažu, zadovoljavalo onih 65% traktora koji su registrirani u RH jer u ovoj cijeni teško će biti nabaviti prednji izvod hidraulike, navigaciju ili satelitsku dogradnju.

Podsjeća i da se o ograničavanju tj. vezivanju snage traktora na površinu koju naš poljoprivrednik obrađuje govori još od poslijeratne obnove kada je počeo proces promjene individualnog poljoprivrednika u OPG.

"Trebali bi zagovaratelji ove norme reći koliko je OPG-ovaca nabavilo prejakih traktora za svoju površinu i zbog toga propalo", poziva komentirajući da bismo bili kao Austrijanci da su naši poljoprivrednici dobili željene površine i državne zemlje.

Što se pak tiče ograničavanja nabave samo jednog traktora po projektu-zahtjevu navodno je, kaže, to način da se ne ponovi zahtjev iz ranijih natječaja kojim je investitor kroz jedan projekt zatražio potporu za pet traktora.

"Pa da se ne ponovi treba ograničiti svima?! A bez omogućavanja normalne nabave visokotehnološki opremljenih traktora, ali i kombajna i druge mehanizacije i opreme nema napretka u razvoju naše poljoprivrede. Niti približavanja Austriji ili drugim članicama EU", stav je Udruge.