Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zlato ravnice
  • 31.03.2023. 16:30
  • Osječko-baranjska, Osijek

Tihomir Novak: U 20 godina izvještavanja o agraru vidim da neke probleme ne rješavamo

Situacija u hrvatskoj poljoprivredi nije bajna, ali primjeri pokazuju da se može lijepo živjeti od nje, rekao nam je u intervjuu Tihomir Novak, urednik emisije Zlato ravnice

Foto: Tihomir Novak
  • 1.076
  • 128
  • 0

Bliži se 450. izdanje poljoprivredne emisije Zlato ravnice koja se na Osječkoj televiziji prikazuje od 2010. godine. Na programu je svake nedjelje od 15 sati, a obrađuje i donosi aktualne teme u agraru. Od prvog je dana uređuje i vodi novinar Tihomir Novak, ujedno i urednik informativnog programa OSTV. Kako je "zalutao" u poljoprivredu, koji mu je teren bio najteži, a koji najdraži, što misli o hrvatskim poljoprivrednicima, neka su od pitanja koja smo mu postavili u ovom intervjuu. 

Tihomire, jesi li prije uređivanja i vođenja emisije imao kakvu vezu s poljoprivredom? 

Jesam, utoliko što sam prije dolaska na OSTV radio na Vinkovačkoj televiziji i to u okviru stvaranja njihove emisije o poljoprivredi. U tu sam priču ušao s fakulteta prava, kao apsolvent, a prvi kontakt s agrarom je bio snimanje priloga, prije dvadesetak godina. Kada bi mi tada netko spomenuo plodored, mislio sam si, što je to. No, kroz reportaže, terene i priče sam se upoznao sa tematikom.

I, je li te to potaknulo da i sam nešto pokušaš uzgojiti? 

Ništa senzacionalno, ali imam nekoliko vrsta rajčica na balkonu, to sam si zadao kao nešto osnovno, to me opušta. Inače imam nevjerojatan talent za ubiti svaki cvijet (smijeh, op.a.), ali rajčica se jako dobro drži. 

Tihomir Novak je prvi urednik emisije Zlato ravnice (Foto: M.C.Celić)

S mirisima štale u Županiju

Koliko često u pripremi emisije izlaziš na teren, a tu mislim, na polje, u voćnjak, štalu? 

Da, to su najzanimljiviji tereni, za koje, nažalost, imamo najmanje vremena. Osim što uređujem emisiju za poljoprivrednike, također sam urednik informativnog programa i za teren imam mnogo manje vremena nego što bih htio. Tereni u polju, štali, za vrijeme žetve kada imamo prilike uhvatiti nekoga na traktoru..., oni su najbolji. 

To znači da u prtljažniku stalno imaš čizme? 

Da, kada idem na takav teren, nosim čizme, posebno jer smo mala redakcija i nema nas puno, ni novinara ni snimatelja pa se događaju zanimljive stvari. Prije pet, šest godina snimali smo prilog na jednoj svinjogojskoj farmi u okolici Punitovaca, i kako to već biva, svi ti mirisi su se uvukli u odjeću, kosu. U međuvremenu smo dobili dojavu da odmah nakon posjete farmi moramo na nekakvo događanje u Osječko-baranjskoj županiji. Kada smo se snimatelj i ja pojavili u Županijskoj 4, među ljudima u odijelima, a mi blatnjavi i teško podnošljivog mirisa... bilo je baš zanimljivo. Ali, ako moram birati teren između onoga u političkim protokolima ili polja, uvijek ću izabrati ovo drugo. 

Vjerujem da je u 20 godina bilo i teških terena, koji su ostavljali gorak okus.  

Je, posebno mi je bilo teško kada se odvijala afera s aflatoksinima u mlijeku, kada smo odlazili kod mljekara koji su doslovno bili pred zidom, u situaciji da se moraju prestati baviti tim poslom, zatvara im se farma. Proizvodnja kojom se  bavilo više generacija za njih prestaje. To su bili ljudi od nekih 50, 60 godina i nije da su se nakon toga mogli lako prekvalificirati. Radili su uistinu težak posao i nikada se od toga nisu oporavili jer znamo što se nakon toga dogodilo s jednim dijelom mljekarske industrije. Evo, to je bio teži teren gdje jedan dan snimaš čovjeka kojemu se zatvara farma, drugi dan slušaš ministra koji ima neku svoju priču. Na kraju su se za seljake ostvarile najcrnje slutnje, da je njihova egzistencija ugrožena. 

A trebalo je misliti i na stoku, živa bića uz koja su bili i emotivno vezani (progovara veganka u meni, op.a.)?

Da, za tog seljaka je svaka krava imala ime. I sada ju šaljete u klaonicu. Dolazite u bezizlaznu situaciju. Nakon te afere ostalo je nejasno je li se zaista moralo završiti baš na takav način. Nakon toga hrvatsko mljekarstvo nikada više nije bilo na razini na kojoj je moglo i trebalo biti. 

Snimanje u Mandićevcu, na spomendan sv. Vinka

U Hrvatskoj se od poljoprivrede može lijepo živjeti

Bilo je to prije deset godina. Kako komentiraš hrvatsku poljoprivredu danas?

Ne znam koliko će se ovo nekome svidjeti jer ... uvriježeno je mišljenje da je hrvatska poljoprivreda na iznimno niskim granama, da se od toga ne može živjeti, ali s druge strane, ja s terena imam dojam da se može ako se primjene nove tehnologije, znanost. To zahtijeva trud, ulaganje, ali ima puno svijetlih primjera o kojima se ne govori dovoljno. Možda razlog leži u tome što oni dobro posluju i nije im potrebna promocija. 

Nisi ih zvao u emisiju?

Takvi ljudi rijetko staju pred kameru. Recimo, ja poznajem četiri, pet uspješnih poljoprivrednika, voćara, kojima uopće nije zanimljivo biti u emisiji. Nemaju interesa jer svoj proizvod dobro plasiraju, na inozemno tržište, odradili su finalizaciju proizvoda. Oni sve to odlično rade i od toga jako dobro žive. Situacija u poljoprivredi je loša, ali ne baš toliko. Može se lijepo živjeti od nje. 

A država, ministarstvo? Misliš li i da oni rade dobro?

Greška je nacionalnog sustava što je puno investicija kojima mali nemaju pristup, jer su konceptualno napravljeni za velike. Dobar su primjer sustavi navodnjavanja. Osim toga, takvi projekti od početka do izvedbe jako dugo traju. O nacionalnom projektu navodnjavanja sam izvještavao dok sam bio još na Vinkovačkoj televiziji, dakle prije gotovo 20 godina. Neki od tih sustava koje se tada najavljivalo da će biti gotovi za pet godina, do dana današnjeg nisu proradili. Problem nije poljoprivrednik koji neće nešto primijeniti nego sustav na nacionalnoj razini koji ne radi za poljoprivredu toliko koliko priča. Evo, je li moguće da se još uvijek nije riješio problem poljoprivrednog državnog zemljišta? Država ima zemljište i još nije riješila pravedan i učinkovit sustav. Od kada sam počeo raditi, o tome se govorilo, a jednako aktualno je i danas. 

Dakle, tvoja preporuka poljoprivrednicima bi bila? 

Pratiti trendove, obrazovati se. Primijetio sam da pojedini koji krenu s kulturama koje su u tom trenutku možda smiješne, kao što je šparoga čiju sam proizvodnju pratio u Vinkovcima, kasnije uspiju. Imate čovjeka koji ne može proizvesti dovoljno šparoga, ne samo za domaće nego i strano tržište. Puno je prilika u hrvatskoj poljoprivredi koje se mogu iskoristiti, i odmaknuti se od pšenice, kukuruza i suncokreta. 

Istina, meni je to lakše reći. No smatram da nije toliko bezizlazno. Puno mladih, uspješnih poljoprivrednika koji znaju kako s tržištem, imaju puno inovativniji pristup.

Recimo, imate Stipu Dumančića koji kada ima jabuka koje neće uspjeti iskoristiti, prodati, pozove ljude da si sami dođu nabrati. Netko stariji bi rekao - nema berača, propadaju mi jabuke. A on ih je plasirao na tržište bez obzira na sve. 

Emisiju finalizira montažer Tomislav Strahonja

Zlato ravnice gledano i na YouTube-u 

Vratimo se emisiji. Kako izgleda proces kreiranja i montiranja jedne emisije?

Emisija se zapravo montira tijekom cijelog tjedna, a sam proces izgleda tako da neke priloge montira montažer, a neke i sami novinari. Jer, kod nas novinari znaju montirati, što nije uobičajeno na svim televizijama. U samom procesu finalnog slaganja priloga i najava na scenu stupa montažer Tomislav Strahonja. Teško je reći koliko traje taj proces, jer je svaki prilog drugačiji. Načelno je potrebno 30-60 minuta po prilogu, dok samo slaganje smontiranih, u finalnu verziju traje 30-ak minuta.

Ono što gledatelji ne vide je vrijeme potrebno za snimanje priloga, pa nemaju predodžbu da je za priču od 5 minuta iz potrebno barem pet sati posla, od odlaska na teren, preko snimanja do montaže. 

Kako odabirete teme? 

Teme odabiremo - sezonski, pred proljeće je logično imati one vezane uz proljetnu sjetvu, a onda, naravno, "ulete" i neplanske kao što je recimo nedavna vijest o registraciji "slavonske kobasice" koja je dobila europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Emisija većinom sadrži tri do četiri priloga, no ne postoji pravilo. 

Tihomir u redakciji OSTV-a

Tko su vaši gledatelji? Gledaju li mladi televiziju? 

Zapravo sam se iznenadio time da nas gledaju i mlađe generacije poljoprivrednika, s obzirom da je televizija relativno stariji medij. Oni se inače služe internetom, čitaju vijesti, savjete i drugo na portalima. Lakše im je otići na Agroklub ako trebaju nekakav savjet, ne moraju pregledavati cijelu emisiju. Moram reći i to da je emisija gledana u nedjeljnom terminu, ali tempo života je takav da ju puno njih kasnije gleda na YouTube-u jer je to sadržaj koji je dostupan u svakom trenutku. 

Kada si spomenuo savjete, koliko su gledateljima zanimljivi takvi prilozi?

Videi sa savjetima su vrlo praktični. Na primjer, možeš imati ne znam kako detaljan tekst o tome kako orezati voćku, ali u trenutku kada vidiš škare, gdje se točno orezuje, koji dio grane, kako će to utjecati na urod, puno znači. Mladi su više vizualni tipovi, ali mislim da to sve više preuzimaju i stariji. 


Fotoprilog


Tagovi

Tihomir Novak Zlato ravnice Osječka televizija Agrarno novinarstvo Urednik emisije Novinar na terenu Afera aflatoksini


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

Osječka televizija

Sv.L.B.Mandića bb, Osijek, Hrvatska
tel: (031) 400 - 000, e-mail: marketing@ostv.hr web: http://www.osjecka.com

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Baranji nova balvan revolucija. Uskoro opširnije