Talijani će ribu loviti, ali samo uz našu dozvolu

Hrvatska narodna stranka predložit će svojim koalicijskim partnerima hitno donošenje saborske odluke o proglašenju punog gospodarskog pojasa u Jadranskome moru koji bi se odnosio i na zemlje članice Europske unije, dakle i na Italiju i Sloveniju. Krajnje je vrijeme za takvu odluku jer već dugi niz godina postoji apsolutni ribarski konsenzus o potrebi zaštite mora.

Ne poduzmemo li to, Jadran bi mogao umrijeti, a na ruku nam ide nedavna preporuka Europske komisije svim članicama EU-a da proglase gospodarske pojaseve na moru - najavio je Petar Baranović, sadašnji saborski zastupnik narodnjaka, a bivši predsjednik Sindikata ribara, asocijacije koja već godinama sanja punu primjenu ZERP-a na hrvatskom dijelu Jadrana.

Ne bojmo se Japanaca

U javnosti su se, međutim, pojavila tumačenja da bi eventualno proglašenje punog gospodarskog pojasa na Jadranu u ovome trenutku bilo besmisleno, budući da smo odnedavno članica EU-a, pa se i naše more službeno smatra europskim i slobodnim za bezuvjetno ribarenje.

Čak se i preporuka Europske komisije članicama EU-a da proglase pune gospodarske pojaseve interpretira u smislu zaštite Sredozemlja od japanskih i korejskih tunolovaca, a ne eventualnih ograničenja koje bi europske zemlje imale pravo postavljati jedne drugima. Baranović odlučno demantira takve stavove: “To je netočno.

Proglasimo li važenje punog gospodarskog pojasa i za članice Europske unije, Hrvatska će samostalno utvrđivati viškove izlova ribe i dodjeljivati koncesije, a u Bruxellesu će se samo definirati kvote izlova i raspodjela tih viškova. Ne predstavljaju, uostalom, opasnost za naše more Japanci, nego ribarske flote susjednih država. A itekako je moguće i kontrolirati ribolovnu zaštitu Jadrana i biti usuglašen s europskom ribarskom politikom - smatra Baranović.

Zašto čekamo 12 godina?

Na tragu takvih stavova je i Europski mediteranski forum, udruga na čelu s dva dugogodišnja javna zagovaratelja pune primjene ZERP-a, dr. Tončijem Tadićem, predsjednikom, i prof. dr. Alenom Soldom, šefom Odbora za praćenje provedbe ZERP-a na Jadranu. Oni su nedavno također uputili otvoreno pismo predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću i predsjedniku Sabora Josipu Leki, apelirajući na te institucije da se povedu za pozivom Europske komisije svim mediteranskim članicama da proglase pune gospodarske pojaseve radi boljeg gospodarenja morem.

“To je potvrda naših tvrdnji koje iznosimo još od 2001., da hrvatski gospodarski pojas u Jadranu nije protivan regulativi EU-a. Dosadašnjim odgađanjem pune primjene ZERP-a Hrvatska je ugrozila ekosustav Jadrana i godišnje gubila oko 130 milijuna eura (oko 1,5 milijardi eura ukupno u zadnjih 12 godina). Daljnje odgađanje proglašenja bilo bi neodgovorno prema hrvatskim interesima na Jadranu i politički neozbiljno prema Europskoj komisiji”, napominju Tadić i Soldo u otvorenom pismu Vladi i Saboru.

Tražeći od tih institucija da za jesensku sjednicu parlamenta pripreme aktiviranje ZERP-a i na članice EU-a, uz njegovu dopunu u gospodarski pojas, prvaci Mediteranskog foruma istodobno i osuđuju “pokušaje nekih političkih stranaka da pokupe poene na aktiviranju ZERP-a, jer zaštita hrvatskih interesa na Jadranu ne smije biti prostor za političke igre”.

Politika bez političkih igara je ipak nemoguća, pa je tako i proglašenje pune primjene ZERP-a, prije negoli je i službeno formulirano, postalo najnovijim unutarkoalicijskim prijeporom. Naime, to što je HNS s idejom proglašenja gospodarskog pojasa izišao prije u javnost nego pred političke partnere, nije dobro primljeno u najjačoj stranci vladajuće koalicije.

- Svatko ima pravo na prijedloge, to nije sporno, no mislim da su kolege iz HNS-a prije nego što su s time izišli u javnost ipak trebali upoznati SDP. Ovo je bilo malo ishitreno, no nema razloga da zajedno ne sjednemo i o tome ne razgovaramo - veli Igor Dragovan, predsjednik Kluba SDP-a u Saboru.

Iz središnjice HNS-a uzvraćaju lopticu tumačenjem da ih SDP nema pravo prozivati kad su i sami učinili isto prije dva tjedna predlažući ustavne promjene bez prethodnog dogovora s njima. Ipak ni oni ne žele ulaziti u dodatne polemike jer su uvjereni da će na kraju svi podržati prijedlog koji je u interesu Hrvatske.

- Oni su malo maliciozni jer smo ih preduhitrili, ali naravno da ćemo sjesti i zajednički razgovarati i u sadržajnom smislu pretresti svaki detalj, to je naš idući korak - objašnjava nam visoko pozicionirani HNS-ovac.

Moguće je da bi o ovoj inicijativi parlament mogao raspravljati već u kolovozu, na izvanrednoj sjednici, no kao realniji datum čini se ipak početak rujna. Ove bi se godine, kako nam je potvrđeno u SDP-u, zastupnici trebali ranije nego inače vratiti u saborske klupe, a zasjedanje bi počelo u prvom tjednu rujna.

Autor: DAVOR KRILE / ANITA BELAK-KRILE Foto: RGBStock.com