Primjena gnojovke pomoću deponatora ni u vrelom ljetnom danu ne uzrokuje pojavu neugodnog mirisa. Strojevi za primjenu gnojiva moraju ispunjavati sve tehničke zahtjeve kako bi se osigurala kontrolirana i pravilna primjena gnojiva, sa što manjim gubicima.
Naši poljoprivrednici izvoze gnojovku i gnojnicu na parcele kada se prikupi, ovisno o kapacitetu raspoloživom za njihovo uskladištenje na samom obiteljskom gospodarstvu/farmi. Gnojovka se sakuplja u jamama ispod staje ili u lagunama izvan staje ovisno o samoj farmi. Ako nam prikupljena gnojovka stoji 30 - 120 dana smatramo da je dovoljno prevrela i da je to zreo organski gnoj. Vrlo često, kapaciteti za sakupljanje gnojovke nisu dovoljni i ona se izvozi na parcele u doba kada imamo velike gubitke. U vrućim ljetnim danima, zbog isparavanja, a u zimskim zbog ispiranja. Često su poljoprivrednici-stočari primorani izvoziti gnojovku na parcelu iako je: tlo zasićeno vodom, ili duboko smrznuto, ili je usjev u osjetljivoj fazi, ili tijekom visokih temperatura, ili pak postoji opasnost od jakog mraza i naravno tamo gdje može doći do zagađenja podzemnih voda.
Naime, poznato je da je u NN 56/08 objavljen Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva. Između ostalog u Pravilniku stoji:
U cilju smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem (volatizacija) zabranjuje se:
Ova je "učionica na otvorenom" pokazala da primjena gnojovke pomoću deponatora ni u vrelom ljetnom danu (30. lipnja, uz temperaturu oko 30oC) nije uzrokovala pojavu neugodnog mirisa. Dakle, gubici isparavanjem svedeni su na minimum. Slike koje vidimo svakodnevno, svjedoče nešto sasvim dugo.
Prikazana su dva različita tipa deponatora: za tratinu i za oranicu. Na fotografijama možemo vidjeti primjenu zrele gnojovke deponatorom namijenjenim primjeni gnojovke na oraničnim površinama, piše na internet stranici HZPSS-a Tatjana Međimurec dipl. ing., a vidljive su i na našim slikama.
Ovim Pravilnikom propisuju se opća načela dobre poljoprivredne prakse u korištenju gnojiva, razdoblje u tijeku godine kada nije dozvoljena primjena gnojiva na poljoprivrednim tlima, način primjene gnojiva na nagnutim terenima, vodom zasićenim tlima, plavljenom, smrznutom ili snijegom prekrivenom tlu, uvjeti za primjenu gnojiva blizu vodotoka, postupci primjene mineralnog i organskog gnojiva, veličina i svojstva spremnika za stajski gnoj.
Uvjeti korištenja i postupanja s gnojivima propisani ovim Pravilnikom na područjima koja su, po Odluci o područjima podložnim eutrofikaciji i područjima ranjivim na nitrate donijetoj temeljem Zakona o vodama (»Narodne novine«, broj 107/95, 150/05), proglašena ranjivim, smatraju se obvezujućim u primjeni, a na ostalim područjima koja nisu proglašena ranjivim smatraju se preporukom korisnicima.
Gnojiva se koriste na način da se ostvare osnovni ciljevi gnojidbe:
Ciljevi podrazumijevaju vrstu, količinu i oblik biljnih hranjiva te način i vrijeme korištenja koji osiguravaju:
Gnojiva se koriste u skladu s potrebama biljaka za hranjivima pri čemu se uzima u obzir:
Gnojiva s dušikom se unose u tlo u vrijeme pogodno za agrotehničke zahvate, osim u slučajevima kada je to ovim Pravilnikom zabranjeno.
Na područjima koja su ugrožena od poplava gnojivo se unosi u tlo kada završi razdoblje prijetnje od poplave i nakon što je isključena mogućnost plavljenja. Strojevi za primjenu gnojiva moraju ispunjavati sve tehničke zahtjeve kako bi se osigurala kontrolirana i pravilna primjena gnojiva, sa što manjim gubicima. Na područjima zona sanitarne zaštite izvorišta i drugih ležišta voda, koja se koriste ili su namijenjena za javnu vodoopskrbu, gnojidba poljoprivrednog zemljišta provodi se prema propisima koji uređuju upravljanje vodama.
Pri određivanju količine stajskog gnojiva te načina i vremena primjene, moraju se poštivati odredbe ovoga Pravilnika.
(2) U tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do sljedećih graničnih vrijednosti primjene dušika:
Primjenu stajskog gnoja potrebno je provoditi na način da se gubici dušika smanje na najmanju moguću mjeru. U cilju smanjivanja gubitaka dušika u primjeni stajskog gnoja, korisno je provoditi sljedeće:
Stajski gnoj skladišti se na uređenim gnojištima: platoima za kruti stajski gnoj, gnojišnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu, ili u drugim spremnicima. Spremnici moraju biti vodonepropusni, tako da ne dođe do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog gnoja u okoliš, kao i onečišćenja podzemnih i površinskih voda.
Tekući dio stajskog gnoja mora biti prikupljen u vodonepropusne gnojne jame iz kojih ne smije biti istjecanja u podzemne ili površinske vode. Spremnici moraju svojom veličinom zadovoljiti prikupljanje gnoja za šestomjesečno razdoblje, s time da je za jedno uvjetno grlo potrebno, za razdoblje od šest mjeseci skladištenja, osigurati:
Ako se gnojidba stajskim gnojem ne može provesti zbog nedovoljnih poljoprivrednih površina, poljoprivredno gospodarstvo mora višak stajskog gnoja zbrinuti gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika na temelju ugovora, preradom stajskog gnoja u bio-plin, kompost, supstrat, ili pak zbrinjavanjem stajskog gnoja na druge načine.
Autor: M.BARIĆ