• Isušivanje zemljišta
  • 23.11.2019. 10:30

Suši se europsko zemljište: Umjesto da upija ugljični dioksid, oslobađat će ga?

Istraživači su pregledali 31 močvarno tresetno područje u Engleskoj, Irskoj, Skandinaviji i kontinentalnoj Europi kako bi procijenili kakve su se promjene događale posljednjih 2000 godina.

Foto: Depositphotos/imagebrokermicrostock
  • 479
  • 103
  • 0

Treset i tresetna zemlja prirodni je upijač ugljičnog dioksida. Upija ga iz atmosfere i zadržava u tlu. Samo u Europi treset zadrži pet puta više ugljičnog dioksida nego što ga koriste šume za proizvodnju kisika. 

No, prema najnovijoj studiji, močvarna tresetišta na našem kontinentu su u tako suhom i krhkom stanju da bi se čitava stvar mogla okrenuti u obrnutom smjeru - da ugljični dioksid počne oslobađati, umjesto apsorbirati. 

Znanstvenici tvrde da je važnije nego ikada obnoviti i zaštititi ovu vrstu zemljišta. 

Važnije nego ikad prije da zaštitimo ovu vrstu zemljišta

Istraživači su pregledali 31 močvarno tresetno područje u Engleskoj, Irskoj, Skandinaviji i kontinentalnoj Europi kako bi procijenili kakve su se promjene događale posljednjih 2000 godina, piše BBC

Studija, objavljena u časopisu Nature Geoscience, otkrila je da je većina tresetnih područja postala suha tijekom razdoblja od 1800. do 2000. godine. Čak 40% je bilo sušnije nego što je bilo prije 1000 godina, a 24% je bilo suše nego što je bilo prije 2000 godina. 

Dr. Maarten Blaauw sa Sveučilišta Queen u Belfastu rekla je da je tresetno zemljište "od velike pomoći našem planetu", usisava ugljik iz atmosfere i skladišti ga, što pomaže ublažavanju klimatskih promjena. Ova studija, međutim, pokazuje da je isušivanje ove vrste zemljišta obrnulo proces pa tresetna područja može pretvoriti u izvore ugljika. Umjesto da ga apsobiraju, počinju ga emitirati što nije dobra vijest za Zemlju. 

Dr. Graeme Swindles sa Sveučilišta u Leedsu, koji je vodio studiju, rekao je da je važnije nego ikad prije da zaštitimo ovu vrstu zemljišta učinkovitim upravljanjem i aktivnom obnovom. "Kombinacija klimatskih promjena i utjecaja ljudi mogu pretvoriti ove vitalno važne ekosustave za skladištenje ugljika u globalni izvor ugljičnih emisija", izjavio je Swindles. 

Što su tresetišta?

Tresetišta su vrsta močvarnih područja koja se nalaze u gotovo svim područjima na Zemlji, od kišnih bara u Velikoj Britaniji do močvarnih šuma u jugoistočnoj Aziji. Izraz "tresetna područja" odnosi se na tresetno tlo i močvarno stanište oko njega. Treset je organski sediment koji nastaje taloženjem organskih ostataka u močvarama, a nastajao je milijunima godina. 

Prirodna tresetišta na čitavoj planeti apsorbiraju više ugljičnog dioksida nego sva ostala vegetacija zajedno. Zemlje s tresetištima se potiče da krenu u proces obnove kroz međunarodne ugovore o borbi protiv klimatskih promjena. 

Najviše štete ovoj vrsti zemljišta prave klimatske promjene, vađenje treseta, drenaža, spaljivanje i pretvaranje u poljoprivredno zemljište. 

Oko 15% svjetskih tresetišta koji pokrivaju manje od 0,4% globalne kopnene površine - isušeno je te stvara efekt staklenika, priopćili su u Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode. 


Tagovi

Isušivanje zemljišta Tresetište Močvarna tresetišta Istraživanje Studija Klimatske promjene


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Maja je profesorica hrvatskog jezika i književnosti s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Također je hobi vrtlarica te urednica Agrokluba.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Posadio breskve i biti će svježeg kupusa za blagdane...
#PRRRH