Pretraga tekstova
Poljoprivrednici ne prate promjenu klime
Klimatske promjene već utječu na razvoj u Hrvatskoj. Značajni dijelovi društva i gospodarstva ranjivi su zbog promjenjivosti klime.
Gotovo četvrtina hrvatskoga gospodarstva temelji se na sektorima koji su potencijalno ranjivi na klimatske promjene i ekstremne vremenske uvjete, a to uključuje i poljoprivredu i turizam koji Hrvatskoj godišnje prihoduju 9,23 milijarde eura. Između 2000. i 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti, uključujući suše i poplave, prouzročili su u poljoprivrednom sektoru štetu koja je u prosjeku iznosila 173 milijuna eura. Energetski sektor je također bio pogođen ekstremnim vremenskim uvjetima: suša je 2003. godine koštala Vladu između 63 i 96 milijuna eura, koliko su iznosile naknade zbog gubitaka u proizvodnji struje prouzročenih manjim protokom rijeka i manjom proizvodnjom hidroenergije. Takvi bi problemi mogli postati i učestaliji", stoji u "Procjeni ranjivosti od klimatskih promjena Republike Hrvatske" čiji su autori Ksenija Vitale s Medicinskog fakulteta i Zaviša Šimac iz Državnoga ureda za zaštitu i spašavanje.
- Klimatske promjene se manifestiraju povećanjem temperature zraka što ima dalekosežne implikacije na osjetljivu ravnotežu prirode. Globalno gledajući, klimatske promjene su rezultirale smanjivanjem snježnog pokrivača i ledenih površina na kopnu i moru. Otapanje leda je rezultiralo povećavanjem razine mora, a to je velika prijetnja za hrvatsku obalu i otoke. Toplinski valovi postali su učestali i izazivaju veću smrtnost starijih osoba i osoba sa zdravstvenim problemima, iznose autori studije.
- Klimatske su promjene vidljive kako u porastu temperature, tako i u eskalaciji broja ekstremnih događaja - objašnjava Vitale. Prosječno su se, primjerice, bilježile dvije oluje s tučom godišnje, a sada ta brojka već iznosi 16. Ove smo godine imali 6.000 požara otvorenog prostora, a dosadašnji je prosjek bio 2.000. Zanimljivo je da su požari dosad uglavnom izbijali u priobalju, a ovoga smo ih ljeta imali i u Slavoniji - objašnjava Vitale. Autori studije analizirali su četiri područja koja su najranjivija na promjene klime, a to su poljoprivreda, turizam, zdravstvo i energetika.
Promjenu klime nije pratila prilagodba poljoprivrednika, koji ustrajavaju u kulturama poput pšenice i kukuruza, umjesto da se pokuša s usjevima koji bolje podnose sušna razdoblja. To nas dovodi do problema navodnjavanja. Samo je 0,86 posto hrvatskih oranica pokriveno sustavom navodnjavanja zbog čega ne možemo ublažiti posljedice sve češćih suša, niti možemo sustavom kanala sačuvati vodu u razdobljima s velikom količinom padalina.
Govoreći o zdravstvu, Vitale ističe kako je glavni problem zastarjelost zgrada bolnica. “Dovoljno je reći da je 30 posto bolnica sagrađeno u 19. stoljeću, a zna se da bi bolnice morale ostati funkcionalne i tijekom najgorih uvjeta koji uključuju i prirodne katastrofe”, ističe Vitale.
"Osim toga, toplije vrijeme moglo bi pogodovati širenju bolesti koje se prenose hranom ili vodom, osobito želučano-crijevnih infekcija. Očekuju se i promjene kod alergija, s mogućim povećanjem broja osoba koje pate od sezonskih peludnih alergija. Očekuje se i širenje insekata koji prenose bolesti izvan njihovih prirodnih staništa poput tigrastog komarca. Ovom nositelju mnogih virusa i parazita je prirodno stanište na području jugoistočne Azije, no prvi je put u Hrvatskoj zabilježen 2004. godine, a postoji i opasnost da bi se malarija mogla pojaviti na priobalnim područjima," navodi studija.
Klimatske promjene turizmu nose i dobre i loše strane. S jedne bi se strane mogla produžiti turistička sezona zbog povišenja temperatura, a s druge bi pojedini dijelovi zbog suše mogli biti turistički neadekvatni.
Sumirajući poglavlje energetike, Vitale je naglasila kako se treba više okretati obnovljivim izvorima energije.Vjerojatno će opasti proizvodnja hidroenergije zbog nižeg vodostaja rijeka izazvanog smanjenjem oborina - možda i za čak 50 posto do kraja 21. stoljeća. Ali predviđeno povećanje broja toplih dana vjerojatno će se pokazati korisnim za kapacitete solarne energije u Hrvatskoj, navodi se u studiji.
Autor: Sandra SABOVLJEV
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+] procjeta 😂😂😂😂😂. Ako su mogli Adam i Eva što nibi mogli i mi prodavati turistima novi Hrvatski brend sa nazivom KOSTIM BADE smirisom ulja. Vedran će biti honorarno zaposlen na fiksnoj blagajni, da nemamo problem sa poreznom 🤔. Maja nek udara turistima Q ar-kod ako Vedran zabrlja oko naplate 😂😂😂😂😂.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+] hodanja, grebe po nogama i rukama ali to moramo počisti ali vragec još nije procvijetao. Na svakoj parceli jedan cvijetič, kao da me zeza a ja jedva čekam da polje bude u punom cvatu da vidim što sam to zasadio.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Syngentinom NK Neoma tu sam se ja dvoumio Syengeta Neoma ili Lidea , pa kod tebe to izgleda odlično. U mom kraju tko pasadio Neoma ni sličan tvome na Više [+] slici ili mome na polju. Imate bolje zemlje nego mi ovdje. Dobro da sam se ja predomislio pa uzeo Lidea od svih u okolici i okolnih sela bar za ovaj moj dio tvrde škrte ilovače, odlično izgleda kao da sam posadi šumu sa ogromnim listovima za pokriti pračni krevet. Hvala ti na infu Karolina i samo da nebude tuče poslije ovih užasnih vručina da bolje zaulji.
Karolina Rastija
prije 1 tjedan
Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Karolina Rastija Daj pitaj ja sam tek danas u svome primjetio da ima naznake kroz nekih 7 dana da bi pustio cvjetiče. Ja sam skoro na vrhu Bilogore Više [+] pa kod nas inače sve malo kasnije procvjeta. Jedan dio oko sorti znam Srednje rani, Srednje rani kasno dozrijevanje i Kasni sa kasnim dozrijevanjem. Ja udari baš ono što ovdje kod mene niko nema Lideino sjeme sa Srednje kasno dozrijevanje. Bilo je problema sa sjemenom svih kultura, sorte koje slabije imaju prinose koliko hočeš, a sa večim prinosima na kapaljku. Inače sam izabrao s bratom Aromatic Lidea ali stigao odgovor da to neče poslati jer staro sjeme upitna klijavost. Vidjet čemo što će biti samo da nebude kombajniranje za Božić ili novu godinu. Nama je teško ovdje izabrati sorte ili ti dođe prerano prinos nikakav, pa se bira malo da je kasnije i da se ostvare prinosi. Ali i zbog ovih velikih vručina pogotovo ako je suša, dolazi u obzir samo OSSK SJEME. Ostali hibridi ne ali ovo što vidim na slici DA za ovaj moj dio pa makar i kasnije malo dođe nekih mjesec dana u dozrijevanju.
Karolina Rastija
prije 2 tjedna
Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :) Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :)
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić. Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić.