Pretraga tekstova
U Španjolskoj je 2022. bila najtoplija i najsušnija, a situacija se nije promijenila ni u ovoj godini. Sve je postalo politička tema
Dugotrajna suša na jugu Europe uzima svoj danak. Najviše je pogođena Španjolska. Rezerve vode iznose 48,9 posto ukupnog kapaciteta, a akumulacijske zalihe 27.417 hm³ vode, što je u proteklom tjednu smanjeno za 406 hm³, odnosno 0,7 posto trenutnog ukupnog kapaciteta spremnika, navodi Agronoticias. Atlantski dio zemlje je dobio nešto oborina, dok je strana prema Sredozemnom moru i dalje bez kiše ili su one bile rijetke.
Sindikat Unió de Pagesos organizirao je prosvjede danas, 10. te pozvao i na okupljanja 16. svibnja kako bi zatražio hitan odgovor od Opće državne uprave na izuzetno ozbiljnu situaciju s kojom se uglavnom suočavaju poljoprivrednici, izvijestio je Valenciafruits. Nedavna ograničenja navodnjavanja u slivu rijeka Segre i Ebre ukazala su na nedostatak planiranja, ali i improvizaciju Hidrografske konfederacije Ebro. Zbog toga Sindikat poziva državu da preuzme odgovornost. U travnju su Vladi poslali niz mjera za rješavanje ove situacije, ali nije bilo odgovora.
Zbog toga su prisiljeni doduzeti akcije kako bi zatražili konkretne mjere protiv suše, kao i zaustavili povećanje državne birokracije koja uključuje digitalno praćenje eksploatacije.
Među hitnim mjerama koje zahtijevaju su direktna pomoć, financiranje i smanjenje uvjeta za državnu pomoć kao i za provođenje ZPP-a, fiskalne i socijalne cijene vode. Traže i da se hitno osigura navodnjavanje kako bi se osigurale neophodne zalihe za opstanak stoke i plantaža voćnih usjeva.
Posljednjih mjeseci je tamošnja policija uhitila 26 osoba zbog navodnog korištenja vode iz ilegalnih bunara za uzgoj suptropskog voća, piše CNN.
U izvješću španjolske civilne garde navodi se da je četverogodišnja istraga otkrila 250 ilegalnih bunara i ribnjaka u sušom pogođenom području okruga Axarquia istočno od Malage, duž obale Sredozemnog mora.
Osim desetaka uhićenih, 44 osobe su pod istragom, a smatra se da su uzrokovali štetu od gotovo 11 milijuna dolara.
Nedostak vode i oborina je glavna tema koja zaokuplja španjolsko društvo, navodi ElPais. Od početka povijesnog niza, prošla, 2022. je bila najtoplija godina, s tim da je travanj bio najtopliji i najsušniji. Posljedice su razorne. Oko problema se sukobljavaju ekolozi i poljoprivredni sektor, a ovo je postala i politička tema.
Ekolozi ističu da vode ima dovoljno za svakoga ako se koristi na drugačiji način, dok poljoprivrednici upozoravaju da ih suša vodi u propast. Ubrzala se rasprava o održivosti primarnog sektora i stanju Španjolske kao izvozne sile intenzivnih navodnjavanih usjeva.
Tagovi
Suša Nestašica vode Ilegalni bunari Političko pitanje Povijesna suša Španjolska Prosvjedi
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.