Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Štete
  • 03.10.2011.

Suša u izbornoj godini pohara više usjeva nego obično

Prosječni prinosi prije svega povrćarskih, voćarskih, ali i ratarskih kultura u Hrvatskoj su niski te osciliraju tijekom godina što se prije svega povezuje s pojavom suša, koja je kao elementarna nepogoda, koju osiguravajuća društva jedino ne priznaju, gotovo redovita pojava sa sve teže predvidljivim posljedicama

  • 848
  • 43
  • 0

S obzirom na bogate prirodne potencijale Hrvatske, koji su je svrstali na peto mjesto po vodenom potencijalu u Europi, navodnjavanje se ne provodi u onolikoj mjeri kolike su stvarne mogućnosti, ali i potrebe suvremene poljoprivrede.

Stoga su prosječni prinosi prije svega povrćarskih, voćarskih, ali i ratarskih kultura u Hrvatskoj niski te osciliraju tijekom godina što se prije svega povezuje s pojavom suša, koja je kao elementarna nepogoda, koju osiguravajuća društva jedino ne priznaju, gotovo redovita pojava sa sve teže predvidljivim posljedicama.

U samo dvije godine, 2000. i 2003., potvrđena šteta od suše u poljoprivredi je iznosila više od 3,4 milijarde kuna. Ove je godine suša pogodila veći dio zemlje, a samo u Osječko-baranjskoj županiji štete su procijenjene na više od 200 milijuna kuna. Nešto manje su u Požeško-slavonskoj županiji, a još traju procjene šteta u Podravini...

No u izbornoj godini suša obično pohara usjeve više nego kad izbora nema. Čini se da se županije, posebno one u Slavoniji, natječu koja će proglasiti veću štetu od elementarnih nepogoda, iako se zna da u državnom proračunu nema predviđenog novca za kakvu takvu nadoknadu. Ipak, nakon katastrofalne suše 2003., koja je poharala više od 10 županija, Vlada je 2004. godine pokrenula Projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama te potkraj 2005. godine prihvatila Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NAPNAV).

Svi sadašnji i budući projekti uz NAPANAV predviđeni su i Strategijom upravljanja vodama te je planirano do 2020. godine na području Hrvatske izgraditi sustave navodnjavanja na ukupno 65.000 hektara poljoprivrednih površina.

Ciljevi NAPNAV-a provode se u četiri faze - planovi navodnjavanja županija, nacionalni pilot-projekti navodnjavanja, projektna dokumentacija za sustave navodnjavanja te sanacija i rekonstrukcija postojećih i gradnja novih sustava za navodnjavanje.

Nacionalni pilot-projekti navodnjavanja provode se na pet lokacija. Riječ je o Biđ-Bosutskom polju gdje se navodnjava 4057 hektara. Nadalje, projekt navodnjavanja Opatovac sa 705 hektara, projekt navodnjavanja Kaštela-Trogir-Seget na 896 hektara, te projekt navodnjavanja Donje Neretve na 4492 hektara.

U razdoblju od 2005. do 2010. godine izrađena je projektna dokumentacija različite razine (tehnička i studijska dokumentacija) za 64 sustava navodnjavanja koji ukupno obuhvaćaju 60.000 hektara poljoprivrednih površina. Izrađeno je 19 županijskih planova navodnjavanja, a zaključno sa 2010. godinom u cijelosti su sanirana i puštena u funkciju tri sustava navodnjavanja: Vrana, Grabovo i Borinci u Slavoniji.

U razdoblju od 2005. do 2011. u sklopu realizacije NAPNAV-a ukupno je uloženo 485,12 milijuna kuna, ali od početka provedbe NAPNAV-a do danas broj navodnjavanih poljoprivrednih površina nije prešao 15.000 hektara.

U Katalog investicijskih projekata od državnog interesa u javnom sektoru uvršten je 21 projekt navodnjavanja (iz programa NAPNAV-a), koje je lani prihvatila Vlada, te bi se do 2015. navodnjavane površine povećale na 45.000 hektara.

Za potrebe financiranja projekata navodnjavanja predviđeni su sljedeći izvori: državni proračun RH, međunarodne institucije, regionalna i lokalna uprava te krajnji korisnici, odnosno poljoprivredni proizvođači. Hrvatska, pogođena gospodarskom krizom, ostala je na samo 15.000 navodnjavanih hektara, po čemu je u Europi iza Albanije, i to zbog sustava navodnjavanja kap po kap, što je primjer u Izraelu, a posebno zbog lokalne uprave i samih poljoprivrednika, koji nisu uložili u navodnjavanje.

Ipak, do 2020. godine planirano je izgraditi sustave za navodnjavanje na ukupno 65.000 hektara, a ukupna investicija prema NAPNAV-u procijenjena je na 591,5 milijuna eura ili 4,34 milijarde kuna.

Planovi navodnjavanja županija ključni su planski dokumenti kojim se definiraju mogućnosti i potrebe za navodnjavanjem poljoprivrednih površina na području neke županije. U proteklom razdoblju u cijelosti je izrađeno 19 županijskih planova, dok Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija nisu pokazale interes za izradu plana navodnjavanja. Model financiranja je da 50 posto sredstva osigurava Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a 50 posto županije.

Na temelju NAPNAV-a određena su četiri nacionalna pilot-projekta navodnjavanja, koja obuhvaćaju površinu od 10.000 hektara. Pilot-projekt navodnjavanja Biđ-Bosutsko polje je u istočnoj Hrvatskoj, na području Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije. Podijeljen je u dvije faze. Prva faza se odnosi na melioracijski kanal za navodnjavanje ukupne dužine 14.772 metra, a u tijeku je izgradnja prve faze kanala od njih ukupno šest u dužini od 6122 metara.

Druga faza je sustav navodnjavanja za 4000 hektara poljoprivrednih površina smještenih u pojasu melioracijskog kanala. Riječ je o 2000 hektara u Brodsko-posavskoj županiji i 2000 hektara u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Melioracijski kanal za navodnjavanje Biđ-Bosutskog polja je prva faza višenamjenskog kanala Dunav-Sava čija je procijenjena vrijednost gradnje 4,5 milijardi kuna.

Nacionalni projekt navodnjavanja Opatovac provodi se u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a također je podijeljen u dvije faze. Prva je faza gradnja akumulacije Opatovac volumena milijun četvornih metara koja je i dovršena. Za drugu fazu sustava navodnjavanja 705 hektara izrađen je idejni i glavni projekt, a ishođene su lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta te je gradnja u tijeku.

Nacionalni pilot-projekt navonjavanja Kaštela-Trogir-Seget realizira se na području srednje Dalmacije, odnosno u Splitsko-dalmatinskoj županiji i ukupno obuhvaća 896 hektara. Namjerava se graditi u tri faze, a do sada je izrađena detaljna projektna dokumentacija za prvu fazu gradnje i ishođena je lokacijska dozvola za gradnju cjevovoda za prvu fazu sustava. Pilot-projekt Donja Neretva obuhvaća donji tok rijeke Neretve na području Dubrovačko-neretvanske županije, ukupne površine 4492 hektara. Od toga je 2824 hektara bivša društvena obradiva površina, a 1668 hekatra su privatne površine. Tijekom 2008. izrađen je idejni projekt navodnjavanja, studija utjecaja na okoliš izrađena je u 2010. godini te je u postupku ocjene.

Sredstva za realizaciju nacionalnih pilot-projekata u cijelosti osigurava Ministarstvo regionalnog razvoja. Projektna dokumentacija za sustave navodnjavanja izrađuje se za poznate lokacije intenzivne poljoprivredne proizvodnje i zainteresirane krajnje korisnike, u skladu s planovima navodnjavanja županija, praćena svim potrebnim dozvolama za gradnju pojedinačnih sustava navodnjavanja.

U razdoblju od 2005. do 2010. godine izrađena je projektna dokumentacija različite razine za 60 sustava navodnjavanja, koja po pola financiraju Ministarstva i županija.

Što se tiče sanacije i rekonstrukcija postojećih i izgradnje novih sustava navodnjavanja, programom sanacije u cijelosti su sanirani sustavi navodnjavanja na 1900 hektara, a djelomična sanacija je provedena na 2500 hektara u Sinjskom i Imotskom polju, Rastoku i Valturama.

Čobanković: Vlada će naći mogućnost da nadoknadi štetu od suše

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković ocijenio je ovih dana kako, unatoč velikoj suši, situacija sa stanjem jesenskih poljoprivrednih kultura na poljima nije ni blizu »onoj kakva se najavljuje«. Suncokret je izuzetno dobro rodio, soja je na razini zadovoljavajućih rezultata, dok je urod kukuruza podbacio.

Čobanković je dodao kako bi ova godina, unatoč suši, mogla, po svemu sudeći, biti rekordna po prinosima suncokreta.

»Situacija što se tiče soje, koja se smatrala najkatastrofalnijom, nije zapravo takva. PIK Vinkovci ima primjerice prinos soje veći od 3,5 tona po hektaru, što je na razini vrlo zadovoljavajućih rezultata«, naveo je Čobanković rekavši kako šećerna repa ima primjerice i bolji prinos i digestiju nego u 2010. godini, koja nije bila sušna.

U kakvom je stanju kukuruz, prema njegovu mišljenju, tek treba vidjeti. »Prinosi u berbi kukuruza u PIK-u Vinkovci i Belju su negdje na razini 7,5 tona po hektaru, što je mnogo niže i podbačaj je u urodu za oko 30 posto«, naveo je rekavši kako će Vlada pronaći način da se svima onima koji su pretrpjeli štetu od suše nadoknade gubici.

Do kraja ove godine bit će završeni prvi sustavi navodnjavanja financirani iz programa NAPNAV-a: Opatovac (705 hektara), Gat (Belišće, 500 hektara), Baštica (Zadarska županija, 350 hektara) što je u funkciji, te Međimurje (350 hektara).

Stručni tim za provedbu Nacionalnog projekta navodnjavanja prihvatio je lani popis projekata navodnjavanja spremnih za realizaciju u razdoblju od 2011. do 2015. godine. Na popisu je 21 projekt kojima je predviđena izgradnja infrastrukture navodnjavanja poljoprivrednih površina na 30.600 hektara u devet županija.

Izgradnjom predloženih sustava do 2015. godine povećale bi se navodnjavane poljoprivredne površine sa sadašnjih 15.000 hektara na više od 45.000 hektara, što je u skladu s dugoročnim ciljem NAPNAV-a, koji predviđa 65.000 navodnjavanih hektara do 2020. godine. Ukupna vrijednost projekata procjenjuje se na 1,3 milijarde kuna, odnosno 178 milijuna eura.

Glavni su kriteriji za nominaciju projekata bili: utvrđen interes krajnjih korisnika, kvalitetno tlo, potrebne količine vode, pripremljenost projektne dokumentacije i isplativost.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je predložilo, a Vlada prije godinu dana prihvatila 21 projekt navodnjavanja, te ih uvrstila u Katalog investicijskih projekata od interesa za Hrvatsku u javnom sektoru.

Što se tiče ekonomske opravdanosti navodnjavanja, za šest projekata iz prijedloga programa navodnjavanja za sljedećih pet godina obavljene su studije izvodljivosti, a za još deset projekata predinvesticijske studije kako bi se utvrdila opravdanost ulaganja u tu vrstu infrastrukture. Iako su konzultanti imali prilično konzervativan pristup (diskontna stopa devet posto na razdoblje od 30 godina), stope povrata kreću se u sljedećim granicama: ekonomske stope povrata od 12 do 16 posto, a financijske stope povrata su u granicama od 24 do 30 posto.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ


Tagovi

Štete Suša Projekt Navodnjavanje Čobanković