• Agrokor
  • 16.03.2017. 14:20

Sudbina ratarsko-stočarskog dijela Agrokora

Već duže vrijeme špekulira se da bi mađarska OTP Banka imala odlučujuću ulogu u sudbini Belja. Krizom u Agrokoru, koju nitko ne osjeća osim Uprave, ta priča sve više pije vodu. A Todorić se ima priliku riješiti preskupe vojske nekoliko stotina menadžera s plaćama i do 100 tisuća kuna.

  • 8.542
  • 475
  • 0

Agrokor i priča o Todoriću uzburkala je cijelu hrvatsku javnost, a s pravom se problemi najviše vežu uz poljoprivrednu proizvodnju. Agrokorove tvrtke najviše diktiraju tempo poljoprivredne proizvodnje i zaposlenosti u tom sektoru u Slavoniji i Baranji te u Istri.

Za sastanak koji je bio početkom mjeseca tek sada su se zapalili zagrebački mediji, posebice portali i TV kuće pa se sada doslovce zabavljaju. Pale vatru, a što je najgore, sami konstruiraju moguće događaje, izmišljaju detalje sa sastanka, pa čak i neke izjave stavljaju u usta sudionicima sastanka, pa i onih koji za sastanak nisu ni znali. Pa i kada netko tko je bio na sastanku kaže da se o tome nije razgovaralo ili da pak nema razloga za brigu, to nema veze.

Najviše se bojimo za radna mjesta

Istina je ona koju nam mediji iz centrale nude. Agrokor i Todorić. Jedno ima veze s drugim. Dok se u Slavoniji najviše bojimo za radna mjesta i sudbine obitelji zaposlenih u tvrtkama ovoga koncerna, u Zagrebu je glavni problem Todorić. Iako se Todorić možda i pripremio za takav scenarij, Agrokor ne može propasti kao što je svojevremeno pao Holding Novalić i slični. To nije moguće.

U Agrokoru je previše tvrtki, i jako mnogo proizvodnje da bi se to moglo dogoditi. Zna Ivica Todorić da mora razgovarati s ljudima u Vladi. Nije istina da se to Vladu ne tiče, jer Belje, PIK Vinkovci, Vupik, tvrtke u Istri koriste državnu zemlju. Objekat neke uprave, vinarija i svinjogojske i govedarske farme jesu u vlasništvu tih pojedinih tvrtki, ali nije i zemlja. Pa čak ni zemlja ispod farme.

Prilika da se riješi tvrtki koje smetaju

A isto tako većina tih farmi građenih na njivama nema ni redovne i valjane građevinske, katastarske i slične papire. Koliko je Todorić i danas baš i vlasnik isto je upitno, ali sasvim sigurno da je ovo prilika da se riješi nekih tvrtki koje u ovoj fazi zaduženosti u kojoj se nalazi doista smetaju. A i da se riješi one ogromne vojske kvazi menadžera koji primaju od 20 do 200 tisuća kuna mjesečnih plaća. U neto iznosima, a u pravilu ne vode i ne rade u tim tvrtkama ništa važno.

Nije tajna da je postao već zatočenik svog nekoliko stotina velikog menadžerskog kadra. Ne može u svakoj tvrtki pored direktora koji ima plaću nekoliko desetaka tisuća kuna uz njega imati na sličnim iznosima još 20 takvih. A što se sve krije u Agrokorovu tornju, odnsno zgradi Uprave, to nitko ne zna. Znači, za očekivati je da kada se govori o krizi, a Agrokor je jako dugo u krizi, da će Agrokor, ali ne i sve pojedine tvrtke, doživjeti promjene.

Traži rješenje za stočarstvo?

I gotovo sigurno je da će se prvo riješiti poljoprivrede. Koliko i u kojem obimu, teško je za reći, ali za pretpostaviti je da se traži rješenje za ratarstvo i stočarstvo, a to znači za Belje, Vupik i PIK Vinkovce. Sberbank? Vjerojatno ne, tome su bliže ipak Mađari, odnosno OTP Banka i sudeći prema svemu ipak bi to bilo rješenje za dio zaduženosti. A vjerojatno će tada Todorić ipak ostaviti sebi, odnosno Agrokoru, sve moguće preradbene kapacitete i Konzum. Jer pitanje je i koliko će sebi uopće i ostaviti. Običnom čovjeku i Slavoncu se možda čini da je poljoprivreda ipak bila ta koja donosi novce.

Menadžeri stvorili nepotrebne troškove

Možda, ali ne i za troškove koje su stvarali Agrokorovi menadžeri koji su poljoprivredu vodili došavši iz Nexe, Konzuma i sličnih kompanija. A riješit će se Todorić time i toga kadra koji je jako skup. Kao što smo rekli, nije moguće da menadžer u poljoprivredi ima mjesečna primanja 50 ili 100 tisuća kuna, i da na kraju iznad njega sve to vode neki turbo menadžeri iz zagrebačkog dijela Uprave. A nitko farme ne može odnijeti i nitko ne može upravjati Beljem, Vupikom i PIK-om Vinkovci, a da ne poore, ne posije, ne obavi žetvu i ne nahrani stoku.

Neće Belje u Žito, a gdje će?

A osobno vjerujem da Mađari neće sigurno lošije voditi Belje, negoli su to radili sadašnji vlasnici. Moramo priznati Todoriću da su vinarija, nove farme i slične industrije trajna dobit za ove krajeve. Hoće li biti dovoljno samo da nove vlasnike dobiju ove tri slavonske poljoprivredne tvrtke teško je za reći, ali u Agrokoru misle da hoće, uz rješavanje još nekoliko brandova - kao što se traži i kupac za Jamnicu i slične. Dakle, straha nema.

Zemlja je državna i može ju nastaviti obrađivati samo dobar vlasnik koji nastavi raditi u Belju i drugim kombinatima. A trebamo li plakati što će biti manje skupo plaćenih menadžera, i što će doći neki koji će lakše platiti preuzetu robu od kooperanata? Ne trebamo. A javnu želju da vidimo Todorića kako visi ipak ćemo morati ostaviti zagrebačkim igrama u njihovim medijima. Nama je važno da ostanu i dalje zaposleni traktoristi, kombajneri, radnici na farmama te kooperanti i njihove obitelji.

Pojavila se priča i da bi tvrtka Žito mogla preuzeti taj dio ratarskog i stočarskog Agrokora. Ta informacija vjerojatno je iznenadila i vlasnike Žita jer imaju dovoljno svojih problema i briga koji su slični ovima Ivice Todorića. A drugo - Žito nikada ne uzima nešto što mora platiti na način da iskešira. Da se kojim slučajem zadnjih godina Agrokor zaduživao kod Žita, prvi bi potpisao mogućnost da se dogodi i takvo preuzimanje, no, takvog smjera zaduženosti nema, pa nema ni prelaska jednog Belja u Žito.


Tagovi

Agrokor Todorić Belje VUPIK PIK Vinkovci


Autor

Damir Rukovanjski

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi