Što uzrokuje praškaste plijesni i na kojim se kulturama najčešće javljaju?

Praškaste plijesni su simptomi gljivičih bolesti poznate pod nazivom pepelnice. Ova se bolest javlja na velikom broju kultura, a u vrtu se najčešće može primijetiti na ružama, rajčici, krastavcima, ali i na voćkama poput jabuka te vinovoj lozi. Ni ratarske kulture nisu otporne.

Razvija se i u uvjetima niske relativne vlage zraka i visoke temperature pa se bolest obično javlja tijekom ljetnih mjeseci. Gljivica tkivima oduzima hranjive tvari, a karakterističan simptom je pepeljasta prevlaka bijele ili sivkaste boje.

Inficira strne žitarice, šećernu repu, suncokret i duhan

Pepelnica strnih žitarica se javlja na pšenici, ječmu, raži, zobi i tritikalu. Rane infekcije uzrokuju smanjenje rasta korijena, a zaražene biljke slabije busaju i imaju usporen rast vlati, ali i manji broj klasova. Smanjuje se i sadržaj škroba i proteina zrna.

Simptomi su kod svih strnih zrna vrlo slični, na lišću i svim ostalim zelenim dijelovima se uočavaju malene bjeličaste nakupine brašnjavog izgleda. Prvo nastaju na donjem lišću i prizemnom dijelu vlati. Boja nakupina se mijenja iz bijele u svijetlo smeđu.

Pepelnica strnih žitarica: Vrijeme je za primjenu fungicida

Na lišću šećerne repe koji su stari 2 do 6 mjeseci obično uz glavne lisne žile stvaraju se kružne, bijele nakupine praškastog izgleda. Kako bolest napreduje, tako biva zaraženo svo lišće u rozeti. Pri jakim zarazama lišće žuti, postaje smeđeljubičasto i suši se. Kada kiše isperu prevlaku, ispod se mogu vidjeti male nekrotične pjege.

Na suncokretu i duhanu se pretežno javlja na licu lista, prekrivajući plojku bijelom ili svjetlo sivom prevlakom, a ako bolest napreduje, prevlaka se može razviti i na naličju listova. Na duhanu se simptomi vide na stabljici i s obje strane lista, a ono je tanko poput papira što mu začajno smanjuje kvalitetu i cijenu otkupa.

Na povrću može utjecati na urod i kvalitetu plodova

Pepelnica na krastavcima se javlja redovno u polju, ali i u zaštićenim prostorima. Na licu listova nastaje pepeljasta prevlaka koja se lako uklanja dodirom. Kod jake zaraze može biti zaraženo i naličje, a katkad mogu biti napadnuti kotiledonski listovi i vriježe. Lišće na kraju žuti, suši se i nekrotizira.

Pepelnica na rajčici i paprici može značajno utjecati na urod i kvalitetu plodova. Kod obje vrste prvi simptomi su žućkaste pjege koje prekriva baršunasto-bijela prevlaka. Napadnuto lišće žuti, uvija se i suši. Kod paprike otpada, a kod rajčice ostaje visjeti na biljci. Jak napad pepelnice negativno utječe na razvoj plodova, pojavu opržotina i značajno smanjuje prinos. 

Najčešća bolest ruža je pepelnica

Pepelnica je najčešća bolest ruža, osobito u zatvorenim prostorima. Napada sve biljne organe na kojima se pojavljuje karakteristična pepeljasta prevlaka, a ukoliko su napadnuti pupovi i cvjetna stapka, cvjetovi se ne otvaraju. Kod intenzivnog uzgoja uzrokuje velike probleme jer zaražene ruže gube tržišnu vrijednost. Kod jače zaraze dolazi do uvijanja i sušenja lišća.

Na vinovoj lozi uzrokuje puknuće bobica

Štete od pepelnice na grožđu u pojedinim godinama mogu biti i do 90%. Simptomi se javljaju na svim zelenim dijelovima vinove loze. Kao i kod ostalih kultura nastaje bjelkasta prevlaka na lišću koji se uslijed napada uvija i kovrča, a kod jakih zaraza i suši.

Pepelnica lijeske - simptomi i suzbijanje

Na cvatu se zaraza može ostvariti prije oplodnje, i tada pepelnica uzrokuje sušenje i opadanje cvjetova. Bobe izgledaju kao da su posute pepelom, a gljivica uništava pokožicu bobica i zbog unutrašnjeg pritiska one pucaju.

Jabuka - simptomi vidljivi odmah nakon listanja

Pojavi pepelnice jabuke pogoduje blaga zima, suho i toplo vrijeme u proljeće, jača gnojidba i osjetljive sorte. Prevlaka se razvija na svim zelenim organima. Na listu se bolest pokaže odmah, a zahvaćeni listovi su uži, tvrdi, deformirani, uspravni i uvijeni. Postepeno se suše, poprime sivkastu boju i otpadaju.

Stalbo ima velik broj ogoljenih izboja s nekoliko suhih listova na vrhu, a krošnja je rijetka. Mladi se izboji slabije razvijaju, a cvjetovi iz zaraženog pupa su zelenkasti s pepeljastim lapovima.

Mjere kontrole od ove bolesti podrazumijevaju pridržavanje plodoreda, optimalnu gnojidbu dušikom, uništavanje biljnih ostataka i ostale agrotehničke mjere. Suzbijanje se provodi fungicidnim pripravcima, ali i ekološkim, kao što su pripravci od češnjaka. Važno ga je provoditi preventivno - kada se ostvare uvjeti za zarazu, a prije simptoma bolesti!

U narednom periodu pisat ćemo nešto više o ovoj bolesti i njezinom suzbijanju na spomenutim kulturama.