Što su chinampas i zašto se nameću kao rješenje proizvodnje hrane?

Na nedavnoj trodnevnoj "Green Tech" konferenciji u Amsterdamu govorilo se o izazovima i rješenjima oko proizvodnje i prerade hrane. Jedna ključna poruka se isticala: "Sinergija modernih tehnologija i drevnih vještina i znanja daje uspjeh za održivu proizvodnju“.  

"Trebamo tehnologiju i vodstvo koje pleše s prirodom, a ne koje se bori protiv nje“, poruka je nizozemskog stručnjaka za agrobiznis Yuria van Geesta. Jedno od takvih rješenja mogu biti chinampas i informatička tehnologija. No, što su to chinampas? 

Ona su mala plutajuća polja napravljena na močvarnim područjima ili deltama rijeka iz plodnog mulja. Oko njih su izrađeni kanali u kojima voda prirodno kola. Na takvim poljima se ne primjenjuju sintetska gnojiva niti pesticidi, a potrebni nutrijenti se dobivaju iz plodnog tla odnosno dna močvare.

Vrijedna rješenja Asteka i Maya 

Ovaj način proizvodnje hrane i ostalih korisnih biljaka razvili su stručnjaci iz drevnih vremena srednjoameričkih civilizacija. Kulture Asteka i Maya su bile iznimno napredne za svoje vrijeme u polju arhitekture, matematike i poljoprivrede. Današnja polja se najviše vežu uz Asteke, drevni narod koji se smjestio na područje današnjeg Meksika, nešto manje uz Maye. Diljem te zemlje razni istraživači godinama pronalaze vrijedna otkrića, a jedno od njih su svakako i chinampas. Najbolji primjeri koji su još uvijek u korištenju se nalaze pored glavnog grada ove države u regiji Xochimilco. Ta regija se ujedno smatra vrtom Meksika. 

I do današnjeg dana prema drevnim tehnikama i vještinama, svakodnevno, hrana dolazi na stolove mnogih obitelji diljem glavnog grada proizvedena na tim poljima. Cijela logistika od polja do tržnica odnosno preradbenih kapaciteta i skladišta se odvija uz pomoć malih brodova i čamaca.

U skladu s prirodom

Polja su obično okružena visokom vegetacijom poput drveća ili grmlja kako bi se zemlja držala na okupu. U praksi se koriste različite vrste vrba ovisno o području. Zbog svoje prilagodbe na vlažna područja, ova drveća su idealno rješenje u arhitekturi chinampas. Vrbe imaju ulogu očuvanja zemljišta od erozije vjetrom i vodom, ulogu bioraznolikosti, ali često posluže kao oslonac za kulture penjačice poput visokih mahunarki i nekih tikvenjača.  

Neprestano kolanje vode oko otočića napravljenih od mulja omogućuje kontinuirano opskrbljivanje vodom i nutrijentima. Dodatno navodnjavanje nije potrebno kako se voda nalazi na relativno maloj dubini. Prinosi kultura na ovim poljima obično će biti viši u odnosu na intenzivna polja dobivena krčenjem šuma ili trajnih travnjaka. Asteci su u svoje vrijeme primjenjivali rotaciju usjeva od sedam godina. Što znači, ista kultura je dolazila na isto polje svake sedme godine u cilju prirodnog kontroliranja bolesti i štetnika. 

Chinampas danas

Prema stručnjacima iz Nizozemske ono predstavlja idealan način kako se boriti protiv klimatskih promjena. Ovaj način uzgoja kultura je prirodan konzervator bioraznolikosti. U nekoliko navrata se htio preslikati isti model u velike delte rijeka diljem Europe. No, zbog visokih investicija i potreba za ljudskim radom nikad nije zaživio. 

Sada se ponovno uzima kao potencijalno rješenje za urbana područja u blizini močvara ili velikih delta. Urbana područja neprestano se povećavaju kao i potražnja za hranom. Na konferenciji "Green Tech“ upravo je naveden kao obećavajući model koji bi uz primjenu modernih informatičkih tehnologija snabdjevao velike centre diljem Svijeta. Meksičke chinampas, danas zarađuju više od turizma nego od  same proizvodnje poljoprivrednih kultura.

Osim Meksika, ovakav način uzgoja biljnih kultura može se pronaći u Chicagu u Americi i u deltama Bangladeša. U narednim godinama se očekuje veći broj primjera ovog modela diljem svijeta, a glavni razlozi su klimatske promjene te potencijal visoke proizvodnje hrane u skladu s prirodom.

Video: YouTube/Fighting to Keep Mexico’s Floating Farms Alive