Što se nalazi na tanjuru naših najmlađih?

Preliminarni rezultati Nacionalnog istraživanja prehrambenih navika dojenčadi i djece do 9 godina, predstavljeni su danas u Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu, uoči Svjetskog dana sigurnosti hrane koji se u cijelom svijetu obilježava  7. lipnja.

Provela ga je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) od 2017. do 2022. godine dok su partneri na projektu Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Prehrambeno- biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Kako je istaknula doc. dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a, ujedno i voditeljica projekta, ovo istraživanje od iznimne je važnosti, jer smo dobili egzaktan uvid u prehranu naših najranjivijih skupina, dojenčadi i djece do devet godina.

Od tikvica do slanine 

Dodala je da je njegova specifičnost u načinu prikupljanja, sukladno EU MENU metodologiji, čime smo dobili podatke koji su višestruko primjenjivi te usporedivi s istraživanjima drugih europskih zemalja. "Dobiveni podaci koristit će se s ciljem osiguravanja maksimalne zaštite zdravlja potrošača", naglasila je. 

Na predstavljanju je istaknuto i da je istraživanje provedeno terenski, na reprezentativnom uzorku Republike Hrvatske u kojeg je bilo uključeno 1.820 mališana i njihovih roditelja.

"Neki su rezultati očekivani, dok su nas neki uspjeli iznenaditi“, osvrnula se prof. dr. sc. Daniela Čačić Kenjerić s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek, te otkrila da je tikvica namirnica koju uvodimo najčešće prvu, dok je mrkva najučestalije konzumirano povrće u svim promatranim dobnim skupinama.

"Ako govorimo o mesu, piletina je najučestalija, dok je slanina mesni proizvod koji je sveukupno najprisutniji u konzumaciji", otkrila je rezultate. 

Ruke brišemo o krpu, ne koristimo vrećice za hlađenje, ali peremo voće i povrće prije konzumacije

Uz navedeno, na panelu je istaknuta i prisutnost tzv. superhrane na jelovnicima naše djece, poput chia i sjemenki lana.

"Uz pomoć preciznih rezultata konzumacije i prehrambenih navika, lakše i učinkovitije možemo procijeniti rizik kojem su izložena naša djeca, u slučaju pojave kontaminirane hrane na tržištu. Stoga su oni visokovrijedni“, istaknuo je Tomislav Kiš, dr. med. vet. iz Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske.

Preliminarne rezultate Nacionalnog istraživanja pogledajte i u dokumentu ispod teksta. 

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor