Pretraga tekstova
Na sjeveru su bumbari glavni oprašivači. Kako toplije vrijeme i gubitak prirodnih travnjaka utječe na brojnost populacije i vrste?
Rezultati istraživanja provedenog na Sveučilištu Lund u Švedskoj pokazuju da bi zbog toplije klime i izmijenjenog poljoprivrednoj pejzaža moglo doći do pada populacije i smanjenja broja vrsta bumbara. To će rezultirati smanjenim oprašivanjem.
Naime, dolaskom toplijih dana iz hibernacije se bude ženke bumbara i kreću u potragu za mjestom gdje će obaviti polaganje jajašaca. U tom poslu provedu nekoliko tjedana. Problem je što jedino ženke prezimljuju, a nagle promjene vremenskih uvjeta dovode do njihovog uginuća.
"Širom Švedske vidimo da povećane temperature zbog klimatskih promjena utječu na to kada se matice bude i izlijeću kako bi pronašle novo gnijezdo“, kaže istraživačica Maria Blasi Romero.
Nova studija pokazuje da se u Švedskoj prvi let dogodi u prosjeku pet dana ranije nego prije dvadeset godina. Istraživači su koristili kolekciju Biološkog muzeja u Lundu kako bi ispitali ponašanje ženki bumbara još prije 117 godina, u različitim područjima na jugu zemlje. Ovi podaci pokazuju da se prvi let u predjelima s intenzivnim uzgojem sada događa oko četrnaest dana ranije nego prije više od jednog stoljeća.
Pored temperature, na opstanak bumbara utječe smanjena bioraznolikost i polja pod monokulturama. Zbog moderne poljoprivrede sve je veći gubitak livada i pašnjaka. Kukci gladuju, jer nema hrane za njih. Kako pada bioraznolikost, ne dolazi do preklapanja buđenja ovih insekata i cvjetanja ranog cvijeća.
Istraživači su pratili deset vrsta bumbara koji su inače najvažniji oprašivači u Skandinaviji. Utvrdili su da se rane vrste pojavljuju još ranije, dok vrste koje se pojavljuju kasnije u sezoni nisu promijenile sezonu leta.
Predložene su mjere koji bi usporile negativne učinke. Prije svega se to odnosi na očuvanje prirodnih pašnjaka i kasnu košnju, nakon precvjetavanja, ali i na trave pored puta. Očuvanju će pomoći uzgoj cvjetnih traka i živica od vrsta koje pogoduju oprašivačima, kao i sjetva djetelina kojima će se dopustiti da djelomično procvjetaju.
Tagovi
Oprašivači Bumbari Klimatske promjene Hibernacija Sjetva djeteline Bioraznolikost
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Moj galebe
#RuralFoto #Životinje
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
... di si bija cili dan, dica gladuju, ja premorena... sa'š dobit po uvetu ;) ... di si bija cili dan, dica gladuju, ja premorena... sa'š dobit po uvetu ;)
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
Đuro Japaric
prije 1 godinu
U Hrvatskoj treba zabraniti košnju trave do 31. 8 . na kanalima i obalama rijeka , osim širine do 3 metra na nasipu za kretanje građana , to je u interesu svih kukaca i leptira . Isto tako treba kultivirati nekoliko stotina tisuća hektara zaraslih u šikaru ! Također treba poticati sjetvu medonosnih vrsta umjesto UGARA ! Ja ću narednih dana posijati oko 2 ha facelije i nešto miješano sa gorušicom ! Bumbara bude na tisuće u faceliji , ranije izleću od pčela jer podnose niže temperature od pčela !