Pretraga tekstova
Na sjeveru su bumbari glavni oprašivači. Kako toplije vrijeme i gubitak prirodnih travnjaka utječe na brojnost populacije i vrste?
Rezultati istraživanja provedenog na Sveučilištu Lund u Švedskoj pokazuju da bi zbog toplije klime i izmijenjenog poljoprivrednoj pejzaža moglo doći do pada populacije i smanjenja broja vrsta bumbara. To će rezultirati smanjenim oprašivanjem.
Naime, dolaskom toplijih dana iz hibernacije se bude ženke bumbara i kreću u potragu za mjestom gdje će obaviti polaganje jajašaca. U tom poslu provedu nekoliko tjedana. Problem je što jedino ženke prezimljuju, a nagle promjene vremenskih uvjeta dovode do njihovog uginuća.
"Širom Švedske vidimo da povećane temperature zbog klimatskih promjena utječu na to kada se matice bude i izlijeću kako bi pronašle novo gnijezdo“, kaže istraživačica Maria Blasi Romero.
Nova studija pokazuje da se u Švedskoj prvi let dogodi u prosjeku pet dana ranije nego prije dvadeset godina. Istraživači su koristili kolekciju Biološkog muzeja u Lundu kako bi ispitali ponašanje ženki bumbara još prije 117 godina, u različitim područjima na jugu zemlje. Ovi podaci pokazuju da se prvi let u predjelima s intenzivnim uzgojem sada događa oko četrnaest dana ranije nego prije više od jednog stoljeća.
Pored temperature, na opstanak bumbara utječe smanjena bioraznolikost i polja pod monokulturama. Zbog moderne poljoprivrede sve je veći gubitak livada i pašnjaka. Kukci gladuju, jer nema hrane za njih. Kako pada bioraznolikost, ne dolazi do preklapanja buđenja ovih insekata i cvjetanja ranog cvijeća.
Istraživači su pratili deset vrsta bumbara koji su inače najvažniji oprašivači u Skandinaviji. Utvrdili su da se rane vrste pojavljuju još ranije, dok vrste koje se pojavljuju kasnije u sezoni nisu promijenile sezonu leta.
Predložene su mjere koji bi usporile negativne učinke. Prije svega se to odnosi na očuvanje prirodnih pašnjaka i kasnu košnju, nakon precvjetavanja, ali i na trave pored puta. Očuvanju će pomoći uzgoj cvjetnih traka i živica od vrsta koje pogoduju oprašivačima, kao i sjetva djetelina kojima će se dopustiti da djelomično procvjetaju.
Tagovi
Oprašivači Bumbari Klimatske promjene Hibernacija Sjetva djeteline Bioraznolikost
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Ja i moj, najbolji prijatelj Milo 🐾💙
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Fotografija je lijepa i djeluje kao na na drugom planetu , mogao sam napisati HRVAT sa psom na Marsu ! Fotografija je lijepa i djeluje kao na na drugom planetu , mogao sam napisati HRVAT sa psom na Marsu !
Mladen Stojanovic
prije 1 tjedan
Ovo je Marlera u Medulinu, daleko smo od Slavonije, to je nekakva neobična zemlja sa istočne strane Marlere. A sa ove druge gdje sunce zalazi su Više [+] stijene i juzina kad zapuse bolje bjezi 😅😅 ja i moj Milo 🐾💙
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
To je Slavonac sa psom na MARSU , još samo fale hrvatski političari da procijene da li je moguća poljoprivredna proizvodnja ? To je Slavonac sa psom na MARSU , još samo fale hrvatski političari da procijene da li je moguća poljoprivredna proizvodnja ?
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Pripremljena je zemlja za nešto novo? Pripremljena je zemlja za nešto novo?
Đuro Japaric
prije 2 godine
U Hrvatskoj treba zabraniti košnju trave do 31. 8 . na kanalima i obalama rijeka , osim širine do 3 metra na nasipu za kretanje građana , to je u interesu svih kukaca i leptira . Isto tako treba kultivirati nekoliko stotina tisuća hektara zaraslih u šikaru ! Također treba poticati sjetvu medonosnih vrsta umjesto UGARA ! Ja ću narednih dana posijati oko 2 ha facelije i nešto miješano sa gorušicom ! Bumbara bude na tisuće u faceliji , ranije izleću od pčela jer podnose niže temperature od pčela !